Vila Bogdanovic Kalna Stara Planina
Vila Bogdanović se nalazi u selu Kalna, u opštini Knjaževac, u Istočnoj Srbiji, u podnožju Parka prirode i Ski centra Stara planina. Selo Kalna je od Beograda udaljeno oko 300 km, od Niša 60 km, od Sokobanje 68 km, od Pirota 39 km, od Knjaževca 29 km, od Sofije oko 130 km. Ova jedinstveno prijatna vila je deo naše ponude vikend aranžmana u selima Srbije.
Budžak, deo Istočne Srbije koji obuhvata podnožje najviših vrhova Stare planine, administrativno pripada opštini Knjaževac i zbog svoje zapostavljenosti i zabačenosti nosi i danas ime koje na turskom jeziku znači zakutak, ugao ili ćošak. Trgoviški Timok ili Strma reka izvire na zapadnim padinama Stare planina, ispod njenog najvišeg vrha – Midžora, koji je i najviša planina Srbije, manje od 1 km od granice sa Bugarskom. Strma reka od sela Kalna dobija ime Trgoviški Timok, po knjaževačkom selu Trgovištu, zatim se spaja sa Svrljiškim Timokom i skupa čine reku Beli Timok. Planinska oblast Budžak je trougao između Knjaževca, srpsko bugarske granice i pirotskih sela, u kome je život cvetao od antičkih vremena i doba rudarenja Rimljana do kraja 19. ili posebno sedamdestih godina 20. veka, kad je počeo da propada ovaj veličanstveno lepi kraj poznat i po srpskim stočarima. Postoje pretpostavke i istraženi arheološki podaci da je područje Budžaka bilo naseljeno već tokom Bronzanog doba – 1400 do 800 godina p.n.e. Podaci o naseljima ovog dela Stare planine iz sredine 16. veka pokazuju da je većina naselja na tom području postojala i pre skoro 500 godina. Burni istorijski, kulturni i privredni uslovi su uticaji na promene u demografskoj situaciji ovog kraja. Od kraja 19. veka (1879. godine) do početka 21. veka, stanovništvo se smanjilo za više od 3 puta, a broj članova po domaćinstvu za 5 puta. Suočeno sa surovim uslovima planinskog života i besperspektivnošću, stanovništvo se intenzivno iseljavalo u ravničarske predele Belog Timoka i u veće okolne gradove. Danas, prosečan stanovnik staroplaninskih sela ima više od 60 godina, što je 7 stanovnika na 1 km2.
Selo Kalna nalazi se na nadmorskoj visini od 380 metara, smešteno na obalama dve reke, Trgoviškog timoka i Izvorske reke, okruženo prekrasnim planinskim masivima Stare planine. Nekada administrativni centar staroplaninskih sela, danas malo selo Kalna, koje broji nešto više od 200 stanovnika, gostima pruža mogućnost potpunog odmora i relaksacije, koji uživaju u šetnjama po prelepim pašnjacima i šumama, kupanju se u planinskij reci, berbi lekovitog bilja i pečuraka, osećaju blagodeti vode sa izvora, doživljaja buđenje uz cvrkut ptica….
Iako se nalazi u centru sela Kalna, “Vila Bogdanović”, zahvaljujući svom položaju na prostranom imanju koje obuhvata voćnjak i šumu – stvara osećaj boravka u netaknutoj prirodi i potpunom miru. Kuća za odmor kategorije 4 zvezdice je građena šezdesetih godina 20. veka za potrebe domaćinstva, ali je 2009. godine kompletno obnovljena u cilju prihvata gostiju i pružanja usluga smeštaja i ishrane. Kuća je, zahvaljujući vlasnicima koji poštuju nasleđe i kulturu, zadržala spoljni izgled autentične arhitekture Stare planine, sa starinskim drvenim prozorima, gradnjom od kamena i cigle i velikim tremom tzv. “ćoškom”, koga krase moravski lukovi i drvena ograda, dok je unutrašnjost opremljena prirodnim materijalima i brojnim detaljima i sadržajima u tradicionalnom stilu, što daje utisak topline. U celoj kući je uvedeno centralno grejanje, koje omogućava prijatan boravak i u najhladnijim zimskim danima. U prizemlju kuće se nalazi hodnik, tri dvokrevetne sobe sa tri kupatila i jedna zajednička trpezarija sa kuhinjom. Sprat kuće se sastoji iz jednog lux apartmana površine 80 m2, u kome postoje dve spavaće sobe sa bračnim krevetima, hodnik, kupatilo, veliki dnevni boravak sa trpezarijom i kuhinjom. Lux apartman je pogodan za boravak jedne četvoročlane ili šestočlane porodice. Vila Bogdanovic je takode izuzetno pogodna lokacija za organizaciju nezaboravnih team building motivacionih putovanja za manje grupe, zahvaljujuci svojim udobnim kapacitetima, velicanstvenom prirodnom okruženju i mastovitim aktivnostima koje organizujemo.
“Vila Bogdanović” u selu Kalni poseduje parking za vozila svojih gostiju. Gostima je na raspolaganju usluge noćenja sa doručkom, polupansiona i komplet pansiona – koji toplo preporučujemo, jer domaćini pripremaju vrhunski ukusne autentične specijalitete Stare planine, kako kažu „za tor i za dvor, za cara i za ovčara” : belmuž, sir, kiselo mleko, pite, klinka – vrsta čorbe od kiselog kupusa, čorba od “vočće” (suve šljive), posna suva paprika punjena prazilukom… Za one koji se odluče da sami pripremaju hranu – obezbeđeno je kompletno posuđe, šporet sa pećnicom i frižider.
U dvorištu pored voćnjaka se nalazi pomoćna zgrada tzv. “plevnja”, pravljena od kamena, blata i pleve. Gostima se pruža jedinstvena prilika da preko leta odmaraju u senu, uživajući u njegovom mirisu i duhu prošlih vremena… Posetiocima koje žele da upoznaju istoriju i bogatu kulturu i očuvanu tradiciju Stare planine i Istočne Srbije su na raspolaganju razgledanje crkve brvnare u Kalavatu, vrha Babin zub, starog zaseoka Minići, vodopada Bigar, etno muzejai zbirke u selu Ćuštica, pčelinjaka uz demonstraciju procesa dobijanja meda, manastira Temska, manastira i crkve u Donjoj Kamenici, nedavno obnovljen manastir Svetog Onufrija.
Dolina Stanjinske reke prava je oaza netaknute prirode koja krije mnoštvo zanimljivosti. Korito Stanjinske reke i krečnjačke stene u koje se useca, nesvakidašnje su vajarsko delo prirode, koje krasi vodopad Bigar, visok oko 20 metara. Uzvodno od vodopada Bigar je više manjih vodopada, a tu su i tri jezerca bistre planinske vode. O njima se malo zna, jer je ovaj predeo nepristupačan i slabo naseljen. Stanjinska reka je bistra, ledena i čista, pa iz vira u podnožju vodopada Bigar može da se pije voda. Leti, seljaci i putnici ovde svraćaju da se osveže i utole žeđ. U kristalnoj rečici žive i retke životinje.
Ovde se tradicionalno, 6. maja održava zivopisna manifestacija Molitva pod Midžorom. Prvi deo Manifestacije Molitva pod Midžorom se održava na Đurđevdan u selu Vrtovac. Đurđevdan je slava i seoska zavetina poznata kod stočara kao jedna od najveselijih obrednih svetkovina kojom se slavi snaga proleća i prirode, jer se Svetom Đorđu, obrednim ritualom “prenosi” snaga prirode na ljude, stoku i useve. Đurđevdan započinje branjem cveća i bilja na Biljarni petak i ritualnim pletenjem venaca na reci. Praznovanje se nastavlja prvom mužom ovaca, a na sam dan Slave, oko ćelije u Vrtovcu ide obredna povorka – litija, vrši se osvećenje sira, kiti se prostor oko ćelije cvećem i biljem planinke – žene koja predstavlja duh prirode. Procesija se završava klanjem jagnjeta u svakoj kući. Najznačajniji čin obreda je klanje crnog muškog jagnjeta ukrašenog vencem i upaljenom svećom na rogu, koga narod Budžaka zove “Molitva”.
