Temišvar

Temišvar je istorijska prestonica Banata u zapadnoj Rumuniji, koji je, posle Bukurešta, drugi po veličini grad u Rumuniji, sa preko 400,000 stanovnika i glavni grad okruga Timiš. Temišvar je pešački grad, podeljen na prostrane trgove koji obiluju arhitektonskim draguljima i velelepnim zdanjima u secesionističkom stilu iz doba vladavine Austrougarske. Centar Temišvara je namenjen pešacima, koji najviše uživaju tokom zalaska sunca, pijuckajući vino ili šetajući osvetljenim šetalištima parkova. U Temišvaru se tokom čitave godine održavaju brojni kulturni, muzički i pozorišni događaji, izložbe u galerijama i muzejima, kao i zanimljiv noćni život.

Poznat i pod nazivom “Mali Beč” ili “Grad cveća”, Temišvar je multikulturni grad na trećem mestu među rumunskim gradovima nauke i kulture, u kome se veoma primećuje austrijski uticaj na arhitekturu, hranu i običaje. O tome svedoči i njegov naziv koji je ima četiri fonetska oblika – Timişoara, Temisvár, Temesburg, Temišvar. Savremena mapa Rumunije prikazuje Temišvar kao izražajnije homogen i ujednačen grad tokom 20. veka, koji je očuvao svoju višejezičnost, multi-religioznost, multi etičnost, verovatno bliže kulturi glavnih gradova Srbije i Mađarske, nego kulturi Bukurešta. Status grada cveća je Temišvar dobio po mnogim parkovima, koji se uglavnom nalaze na obalama reke Bege. Temišvar je poznat po proizvođačima cveća i ruža, koji su tokom 19. veka odavde snabdevali cvećem čitavu Evropu. U temišvarskom Parku ruža sa hiljadama ruža, u kome posetioci uživaju u šetnjama, se održavaju brojne kulturne manifestacije i festivali na otvorenom.

Temišvar ima dugu i bogatu istoriju, počev od drevnog naselja vinčanske kulture, 4000 godina pre nove ere u današnjem centru grada, sa kasnijim prvim utvrđenjima iz 12-13. veka, jer se Temišvar prvi put pominje u istorijskim izvorima iz 1212. ili 1266. godine. Cetate deo Temišvara – gradski centar je oduvek bio “srce” naselja i kulturni, administrativni i politički centar čitavog grada. Ovde je nastalo prvo naselje, pre najmanje 800 godina, kao istorijsko jezgro na kome je kasnije nastao grad Temišvar. Tvrđava Temišvara je proširivana i ojačavana od 12. veka. Najveći doprinos razvoju utvrđenja i naselja današnjeg Temišvara je doprinela gradnja tvrđave, koju je sproveo mađarski kralj Karlo Robert Anžujski u periodu od 1307. do 1315. godine. Tvrđava Hunjadi je bila njen “naslednik”, a u njoj je danas Muzej Banata. Dvor Hunyadi je najstariji spomenik Temišvara, koji je između 1443. i 1447. sagradio Janoš Hunjadi na ostacima starog kraljevskog dvora iz 14. veka, sagrađenog u vreme vladarine Karla Anžujskog. Temišvar su osvojili turski osvajači 1552. godine, od kada je pod njihovom upravom do 1718. godine, kada Banat prelazi pod vlast Austrije, sledećih dva veka. Temišvar je do 18. veka bio močvarno područje, kada zbog privrednog i društvenog razvoja, nastaje potreba za izgradnjom kanala na reci Begi, radi isušivanja močvarnog tla i snabdevanja vodom. Izgradnja kanala na reci Begi je počela 1728. godine, a prvi brod je već 1736. godine zaplovio Begom, Tisom i Dunavom do Pančeva, u ukupnoj dužini od 116 km.

U temišvarskom delu grada Cetate, posebno na Trgu Ujedinjena i Trgu Slobode u Temišvaru su dobro očuvane i lepe barokne građevine, koje potiču iz 18. veka. Veoma elegantne palate Temišvara u stilu secesije imaju istorijsku vrednost i daju osnovni izgled Trgu Pobede – Victoriei Square. Celokupan urbani sistem Temišvara odražava stil gradnje iz perioda 1900.-tih godina. U centru Temišvara se takođe nalaze monumentalne građevine ukrašene neo-rumunskim arhitektonskim odlikama, detaljima i elementima. Oblast Cetate tvrđave u Temišvaru obuhvata istorijske spomenike u jedinstvenom i autentičnom skladu. Istorijsko jezgro Temišvara odlikuje niz urbanih trgova, od kojih svaki ima različitu veličinu, izgled i arhitektonski stil. Kao veza između Trga ujedinjena – Unirii Square i Trga Pobede – Victoriei Square, Trg Slobode – Libertăţii Square ima centralno mesto urbanog sistema Temišvara. Statua Svetog trojstva na Trgu Ujedinjenja je najveličanstveniji spomenik barokne umetnosti Temišvara i predstavlja gubitke koje je grad preživeo tokom kuge i austrijsko-turskih ratova od 1737. do 1739. godine. U blizini se nalazi fontana sa pijaćom vodom, koja se dobija iz dubine od 408 metara. Glavne linije javnog prevoza koje koriste stanovnici i posetioci Temišvara vode preko trga i povezuju ostale delove grada u četiri pravca, između severa i juga, istoka i zapada. Po estetskim principima, šetnja trgovima Temišvara do oblasti Cetate i ulica koje ih povezuju, oduševljene posetioce “grle” jedan urbani prostor za drugim. Na Trgu Pobede – Victorei trgu se nalazi statua vučice, koju je gradu Temišvaru 1926. godine poklonio Rim, po kopiji statue vučice od bronze iz 5. veka pre nove ere.

Barokna Srpska pravoslavna crkvaVaznesenja Gospodnjeg – Biserica Orthodoxa Sarba, izgrađena od 1745-48, i Patrijaršijski Dvor /vladicanski dvor/ Srpske Pravoslavne crkve, svetlo zeleno-bele boje /Vicariatul Ortodox Sarb/, izvanredno bogatih ukrasa se nalaze na zapadnoj strani Trga Ujedinjena u Temišvaru. Stara Gradska kuća Temišvara se nalazi na Trgu Slobode i potiče iz 1731. godine, a nosi natpis iz osmanskog perioda, koji je jedini trag o otomanskoj upravi u gradu, osim muzejskih delova izloženih u Muzeju Banata. Većina stručnjaka smatra da ovaj natpis na tursko-osmanskom jeziku, ispisan arapskim slovima, označava postojeće tursko kupatilo koje se nalazi na istočnoj strani trga.

Srbi u Temišvaru kao najvećem gradu geografskog Banata žive oduvek kao starosedeoci, prisutni u ovom području i pre 6. veka. Manastire Bajzaš i Zlaticu je lično osnovao Sveti Sava za naš narod u Banatu. Neki podaci navode da se 1481. godine u Temišvar doselilo oko 50 hiljada duša iz Srbije, u koju su Turci, posle Maričke /1371./ i Kosovke bitke /1389./, sve više nadirali, pljačkali, palili i ubijali. Seobe Srba sa juga ka severu su bile sve učestalije, a mnogi istoričari tvrda da je tada velikih seoba bilo i više od deset. Posle pada Banata pod Turke, ugarski kralj Matija Korvin u pismu rimskom papi 1483. godine navodi da se “tokom protekle četiri godine u njegovo kraljevstvo doselilo preko dvesta hiljada Rascijana”. 1552. godine su grad Temišvar osvojili turski osvajači. U velikoj seobi Srba pod Arsenijem Čarnojevićem 1690. godine je u krajeve tadašnje Austrougarske monarhije – delove Rumunije i Mađarske pristiglo još preko 37000 srpskih porodica, koje su u bekstvu od Turaka napustile prostor Kosova, Makedonije, Stare Raške, Šumadije. Početkom 18. veka su Srbi činili većinsko stanovništvo Temišvara, a nešto kasnije u 18. veku, između Timiša i Moriša je zabeleženo preko 250 naselja u kojima su živeli Srbi. Posle propasti Drugog srpskog ustanka u Srbiji, 1813. godine, u Habsburšku monarhiju se sliva još sto hiljada srpskih izbeglica. Na talasu revolucije 1848-1849. godine je Temišvar 1849. postao upravno sedište novoformiranog područja Vojvodstva Srbija i Tamiški Banat. Ovo Vojvodstvo je ukinuto već 1860. godine, posle čega se beleži stalno opadanje srpskog stanovništva u ovom gradu. 24. novembra 1918. godine, posle pobede nad Austrougarskom monarhijom su srpske trupe pobedonosno umarširale u Temišvar. Ipak, srpska vojska napušta Temišvar jula 1919. godine, kada je grad predat Rumuniji, a što je naknadno potvrđeno sporazumom u Trijanonu 1920. godine.

Tek 1716. godine je austrijska vojska predvođena princom Eugenom Savojskim uspela da oslobodi grad. Temišvar je 1718. godine otvorio prvu pivaru u Rumuniji, a prve novine u Rumuniji i prve nemačke novine u jugoistočnoj Evropi su štampane 1771. godine. Tokom ratova sa Napoleonom, car Franc I je strahovao da bi francuske trupe mogle osvojiti Beč. Stoga je iz predostrožnosti, kruna Svetog Rimskog carstva nemačke nacije odneta na sigurno mesto. Ovaj dragoceni objekat, ogromne istorijske i emotivne vrednosti za Austrijance i Nemce je tajno prenet 1809. godine u Temišvar i sakriven. Temišvar je bio prvi grad u Evropi u kome su 1869. godine uvedeni tramvaji koje su vukli konji, sa elekričnim osvetljenem ulica od 1889. godine. Lepa gradska barokna rimokatolicka katedrala u Temišvaru je sagradena sredinom 18. veka, kada je Austrougarska carevina konačno osigurala ovo područje od turskog uticaja. Ova crkva datira iz 1736. godine i predstavlja najznačajniju versku gradevinu u regionu Banata. Oslikavanje glavnog oltara je delo Mihaela Angela Unterbergera, direktora Akademije lepih umetnosti u Beču u vreme građenja katedrale.

“U prošlosti je Dunav nadahnjivao umetnike i stvaraoce, među kojima je Jovan Ivanović ili Iosif Ivanovici /1845-1902/ rumunski kompozitor srpskog porekla, često nazivan rumunskim kraljem valcera. Njegov talenat za muziku ga je doveo do statusa jednog od najboljih muzičara u vojnom orkestru. U svojim delima Jovan Ivanović koristi pesme koje su prvenstveno vezane za Transilvaniju iz koje je vodio poreklo – Temišvar i na koju je bio neizmerno ponosan. Ivanović je bio jedan od najboljih dirigenata svog vremena, komponovao je dela za klavirsku pratnju, a valcer Talasi Dunava mu je doneo planetarnu slavu. Iza sebe je ostavio muzički repertoar od 350 kompozicija, među kojima su neke široko poznate i često izvođene u svetu”. Rasen, Marija Đorđević

Kultura ima značaj i privlačan karakter za turiste, kao i lokalno stanovništvo koje traži ovu jedinstvenost tokom kulturnih događaja i manifestacija koje mogu pretvoriti turističku posetu u nezaboravno iskustvo. Ideja Grada otvorene umetnosti – grada sa umetnošću na otvorenom je izuzetno hrabro i često najavljivan i promovisan u Temišvaru, jer pored već ozvaničenih i osvećenih događaja tokom godine, umetnost se prenosi na neka neobična područja i neuobičajene prostore, što kulturnim događajima daje novu dimenziju i značenje. Temišvar je Evropska prestonica kulture 2021. godine.

Znamenitosti i turističke atrakcije Temišvara : Trg Union, Trg Slobode, Tvrdava bastion, Crkva Banatske Pravoslavne Eparhije, Banatska Filharmonije sa nezaboravnom muzikom i džezom, Srpska Pravoslavna crkva, Rimko-katolička crkva, Palata Lloyd, Barokna Palata, Park ruža i Zamak Hunyad – najstariji spomenik Temišvara. Crkva Banatske Pravoslavne Eparhije je najviša crkva u Rumuniji i jedna od najvecih crkava u državi, koja se vidi sa velikih udaljenosti i predstavlja simbol Temišvara. Ova crkva je jedinstvena po svom arhitektonskom stilu, sa 11 tornjeva, krovom pokrivenim obojenom keramikom, kao i po skladnosti njenih zvona.

 

SHARE IT: