Svinjarička čuka Leskovac

Arheolozi su na lokalitetu Svinjarička čuka u okolini Leskovca, čuvenog lokaliteta Caričin Grad, nedaleko od Lebana, otkrili ostatke kuće stare 7600 godina. Kuća na lokalitetu Svinjarička čuka je četvrti objekat pronađen na prostoru koji je naseljavala Starčevačka kultura, horizontu prvih zemljoradničkih zajednica na prostoru moravskog koridora koji spaja Mediteran i Podunavlje.
Vladimir Stevanović, viši kustos i arheolog Narodnog muzeja u Leskovcu, objašnjava da su godinu dana ranije pronašli i ostatke građevine stare čak 8100 godina.
– U pitanju je kuća pravougaonog oblika, sa drvenim stubovima koji su držali krovni deo. Interesantno je da je kuća stara 7600 godina bila direktno ispod kuće stare 7500 godina. To nam daje dokaz o kontinuitetu naseljavanja na ovom prostoru – objašnjava Stevanović.
Rezultati prethodnih istraživanja ukazali su na dugotrajno naseljavanje rečne terase, tokom starijeg i srednjeg neolita (6000-5500 p.n.e), poznog bakarnog doba (kraj 4. milenijuma p.n.e.), srednjeg i poznog bronzanog doba (2. milenijum p.n.e.), starijeg gvozdenog doba i srednjeg veka.
Starčevačka kultura: Lokalitet Svinjarička čuka je okružen dvema rekama, Caričinom i Svinjaričkom, a pripadnici Starčevačke kulture, najstarije zemljoradničke kulture na teritoriji Južne Evrope, na plodnoj rečnoj terasi, imali su sve neophodne uslove za život.
– Ovde je bilo i izvorište kamenih sirovina koje su činili jaspis, kalcedon i rožnac, od kojih se dobija kremen i od kojih su izrađivana kamena oruđa i alatke. Mnogo toga je pronađeno na ovom lokalitetu, što nam govori o tome kaku su oni tada živeli, objašnjava kustos. Tako postoje dokazi da su prastari stanovnici ovog podneblja naseljavali Svinjaričku čuku najmanje šest vekova u kontinuitetu. Živeli su zemljoradničkim načinom života, a gajili su i domaće životinje. Uz to su i lovili i sadili žitarice i mahunarke, od kojih su pravili brašno.
 – Pronašli smo i veliki broj kamenih artefakata – sekira, udarača, kreminih nožića, testerica, keramičkih predmeta, kao što su duboke i pritke zdele, krčazi, pehari, … U pitanju je slikana keramika karakteristična za starčevačku kulturu koja ima prelepu formu. Imamo i jako veliki broj predmeta iz kulta i umetnosti, antropomorfnih figurina, odnosno onih koje imaju ljudski oblik, od koji su neke stilizovane, a neke realistične. Tu su i zoomorfne figurine u obliku životinja. U ovom slučaju najviše ima figurina govečera – objašnjava arheolog.
Istraživanje počelo 2018. godine: istraživanja na ovom lokalitetu su počela još 2018. godine, a pored lokalnih stručnjaka, na njima rade i članovi Arheološkog društva Instituta u Beogradu, u saradnji sa austrijskim arheolozima i uz podršku Austrijske Akademije nauka.
U blizini naselja iz starijeg kamenog doba: zanimljivo je da se u blizini nalaze lokaliteti sa tragovina naselja iz starijeg kamenog doba.
– Na nekih petnaestak kilometara odavde se nalazi lokalitet ‘Petrovac 1′ čija je starost procenjena na oko 250.000-300.000 godina pre naše ere. Ono što je interesantno, to je povezanost tog starijeg kamenog doba sa lokalitetom Svinjarička čuka, naravno ne u direktnom kontinuitetu, ali do sada su ovde pronađeni i predmeti iz perioda srednjeg neolita, nekih 45.000-50.000 godina pre naše ere. Potvrđeno je da je par artefakata sedundarno korišćeno, što znači da su ljudi iz Svinjaričke čuke koristili te lokalitete naknadno. Sam lokalitet ima tragove naseljavanja iz svih perioda mlađe istorije: gvozdenog, bronzanog, bakarnog i mlađen kamenog doba, ističe Svetanović.
Pronađeni artefakti bi od sledeće godine trebalo da budu izloženi u Narodnom muzeju u Leskovcu koji je nedavno obeležio 75 godina postojanja. U njemu se, inači, nalazi oko 30.000 eksponata koji svedoče o osam hiljada dugoj istoriji leskovačkog kraja.
SHARE IT: