Starosel tračka grobnica
Područje Starosela u opštini Hisarya, u okrugu Plovdiva, na planini Sredna Gora je bilo drugi najznačajniji centar tračkog političkog i verskog života, posle Doline Kazanlak. Postoji šest tračkih hramova sagrađenih u grobnicama u Staroselu sa nekoliko otkrivenih kraljevskih grobova. Grobnica u Nekovi poseduje predvorje i glavnu prostoriju sa nepoznatim svodom u obliku amfiteatra. Hram u grobnici Roshava odlikuje jedinstven svod u trapezoidnom obliku i predvorje sa dva stuba. Hram u grobnici Horizont jedini ima niz od 6 fasada i 2 bočna stepeništa. Hram u selu Manyov dol ima oblik košnice, čija pravougaona soba je pokrivena jedinstvenim polukružnim svodom od vertikalnih lučnih postolja. To je umanjena kopija najveličanstvenijeg svetilišta verskog centra grobnie u Četinjovu. Uzvišenje iznad grobnice je bilo okruženo velikim osvećenim odbrambenim zidom – crepidom, koje se zbog okruglog oblika može poistovetiti sa simbolom sunca. Jugoistočno od utvrđenih zidina je prostor iz koga kreće spoljno stepenište sa devet stepenika koji vode do ritualnog prostora u kome su održavane igre i rituali. Hodnik dug 10 metara i visine 5 metara vodi do elegantne fasade izgrađene od vešto oblikovanih kamenih vulkanskih blokova. Predvorje hrama je pravougaonog oblika, sa svodom u obliku tunela. Očuvan je friz metopa i ornamenata ukrašenih svetlo plavom, tamno plavom i crvenom bojom. Deset polukružnih stubova su živopisno oslikani na kapitelima.
Pretpostavlja se da je hram izgrađio trački kralj Sitalk u drugoj polovini 4. veka pre nove ere, u periodu od 445-424. godine p.n.e., treći vladar Oriske države, koji je ovde verovatno sahranjen 424. godine p.n.e. Hram u selu Staroselu, u takozvanoj grobnici Četinjova i u blizini tračke rezidencije ispod planine Kozi Gramada su bile sagrađene tokom vladavine tračkog kralja Amatokosa II, Odriskog kraljevstva od 5. do 3 veka pre nove ere, koji je vladao od 359-351. godine pre nove ere. Grobnica u Staroselu je uništena tokom uspona Makedonskog carstva i vladavine Filipa II, od 342. do 341. godine pre nove ere. Početkom juna 2011. godine je istraživačka arheološka ekipa, predvođena dr Ivanom Hristovim, otkopala utvrđenu rezidenciju tračkih kraljeva jugoistočno od grobnice Kozi Gramadi. Poslednje tračke države su osvojili Rimljani 46. godine nove ere. Najpoznatiji Tračanin u ljudskoj istoriji je Spartak – predvodnik ustanka gladijatora protiv Rima, 73-71. godine pre nove ere.
Georgi Kitov (1943 – 2008) je bio znameniti bugarski arheolog, stručnjak za tračku arheologiju, osnivač i direktor istraživačkog projekta TEMP koga je osnovao 1972. godine. Ovaj projekat je većinom bio usmeren na otkrivanje, iskopavanje i istraživanje arheoloških nalazišta iz perioda drevne Trakije. Georgi Kitov je bio jedan od kontradiktornih ličnosti moderne arheologije Bugarske. Američki magazin National Geographic ga određuje kao polu heroja i polu kriminalca iz razloga što je metod njegovog iskopavanja drevnih tračkih grobnica bio pomoću mašina. Istina je da se Kitov, tokom decenija dok je pokušavao da priđe grobnicama tračkih kraljeva koje još nisu bile opljačkane, takmičio da mafijom pljačkaša – lovaca na blago Bugarske koji na raspolaganju imaju najsavremeniju opremu. I često je uspevao. Već 1970-tih i 1980-tih godina je Kitov došao do jedinstvenih otkrića tokom iskopavanja grobnica kraljeva i aristokrata iz vremena Odriskog Kraljevstva. Oni su svi bili sahranjeni pod velikim humkama zemlje u obliku velikih nekropola. Većina grobnica je već bila opljačkana, ali je ponekad Goergi Kitor uspevao da pronađe jedinstvene predmete tračke primenjene umetnosti. Sve to je, međutim, bilo uvod u mega otkrića iz 2004. godine. Avgusta 2004. godine je Kitov istraživao grobnicu Sveticu koja nije bila opljačkana. Ovde je otkrio neverovatnu zlatnu pogrebnu masku koja je pripadala Kralju Teresu I – osnivaču Odriskog Kraljevstva. Samo par dana kasnije je započeo istraživački rad na grobnici ”Golyamata Kosmatka” gde je pronašao jedinstvenu skulpturu bronzane glave koja se ispostavila da je pripadala Kralju Seutusu III. Posle ovog otkrića je ovo područje oko Kazanlaka dobilo naziv Dolina Tračkih kraljeva. Kitov je većinu života proveo u otvorenom ratu sa kolegama koje je osudio za prilične birokrate, više usmerene na vlast nego na aktuelno nasleđe, tvrdeći da je njegov “nelegalni” rad sprečio krađu riznica i njihovo rasparčavanje i prodaju na crnom tržištu u Bugarskoj i inostranstvu. Njegova spektakularna otkrića su dovela da postane jedan od super zvezda bugarske arheologije. Georgi Kitov je preminuo od srčanog udara 14. septembra 2008. godine, tokom iskopavanja grobnice u Staroselu. Postojale su glasine da je otrovan tokom rada na istraživačkom polju.
