Spomen park “Kragujevački oktobar” Šumarice Kragujevac
Spomen Park “Kragujevački oktobar” /takođe poznat i kao Spomen Park “Šumarice”/ je jedinstveni memorijalni istorijski kompleks posvećen srpskim civilnim žrtvama iz Kragujevca i okolnih sela koje su 20. i 21. oktobra 1941. godine streljale snage Vermahta. Spomen Park Kragujevački oktobar se prostire na površini od 352 hektara i obuhvata 30 masovnih grobnica u kojima su sahranjene žrtve, a 14 grobnica je umetnički oblikovano sa 10 spomenika.
Danas Spomen-park u Šumaricama zauzima površinu od 352 hektara i obuhvata dva dela (erdoglijskog i sušičkog) i od 1979. predstavlja kulturno dobro – znamenito mesto od izuzetnog značaja. “Međutim, u Spomen-parku u kragujevačkim Šumaricama ne nalaze se samo masovne grobnice streljanih civila u brutalnom zločinu Vermahta, već i najstarije i najveće vojničko groblje u Srbiji, na kome su sahranjivani srpski vojnici još od šezdesetih godina XIX veka”. Nenad Karamijalković
Nemačke okupacione snage su 21. oktobra 1941. godine u Drugom svetskom ratu izvršile masovni masakr civila, počinivši ozloglašene ratne zločine u Kragujevcu i ostatku Srbije. Početkom oktobra 1941. godine, pripadnici pokreta otpora – komunisti – partizani kod Gornjeg Milanovca u zasedi podmuklo napadaju nenaoružane nemačke medicinske jedinice i brutalno ubijaju 10 i ranjavaju 23 vojnika. Po ličnoj Hitlerovoj naredbi su nemačke snage 20. i 21. oktobra 1941. godine za odmazdu streljale 2.796 srpskih civila (2.381 u Kragujevcu i 415 u okolnim selima), među kojima su bili i učenici kragujevačke gimnazije. Broj talaca za streljanje je, po odluci Adolfa Hitlera radi gušenja anti-nacističkog otpora u Srbiji, određen odnosom od 100 streljanih srpskih civila za svakog poginulog nemačkog vojnika i 50 talaca za svakog ranjenog Nemca. 20. i 21. oktobra 1941. godine su nemačke okupacione snage u znak odmazde streljale nekoliko hiljada civila Kragujevca, što se smatra jednim od najtragičnijih događaja na tlu Srbije u Drugom svetskom ratu.
Institucija Spomen Parka “Kragujevački oktobar” u Kragujevcu je osnovana 1953. godine. Osnivanjem ustanove Spomen parka je prostor na kome je izvršeno streljanje pretvoren u memorijalni park koji zahvata površinu od 352 hektara. Urbanistički projekat uređenja Spomen Parka Kragujevački oktobar – Šumarice je delo arhitekata Mihaila Mitrovića i Radivoja Tomića. Spomen Park “Kragujevački oktobar” Šumarice se posećuje kružnim putem, dugim 7 kilometara, koji posetioce vodi u doline Erdoglijskog i Sušičkog potoka, gde su izvršena streljanja i gde se nalazi trideset masovnih grobnica. Do sada je iznad deset humki urađeno deset spomenika, tj skulpturalno-arhitektonskih celina koje ih obeležavaju sa mnogo simbolike.
– Spomenik „bola i prkosa“—vajar Ante Gržetić, mermer, izgrađen 1959. godine
– Spomenik streljanim đacima i profesorima /„Prekinut let“/ — vajar Miodrag Živković, beton, izgrađen 1963. godine
– Spomenik „Оtpora i slobode“— vajar Ante Gržetić, bronza i beton, izgrađen 1966. godine
– Spomenik „Kristalni cvet“ /spomenik čistačima obuće/ — arhitekta Nebojša Delja, beton, izgrađen 1968. godine
– Spomenik „Kameni spavač“— arhitekte Gradimir i Jelica Bosnić, izgrađen 1970. godine
– Spomenik „Sto za jednog“— vajar Nandor Glid, brozna, izgrađen 1980. godine
– Spomen-obeležje naroda Hrvatske — vajar Vojin Bakić i arhitekte Josip i Silvana Sajls, čelik, izgrađen 1981. godine
– Spomenik „Protiv zla“- vajar Miguel Romo, mermer izgrađen 1991. godine
– Spomenik streljanim Srbima i Jevrejima —vajar Milorad Zorbić, mermer, izgrađen 1991. godine; van područja Spomen-Parka
– Spomenik prijateljstva — arhitekta Anton Stojku, beton, izgrađen 1994. godine
– Skulptura „Suđaje“— bronza
– Skulptura „Čovek bez iluzija“— brozna
U pomen žrtava kragujevačkog masakra, čitavo područje na kome se dogodilo streljanje je 1953. godine proglašeno Spomen Parkom Šumarice “Kragujevački oktobar”. Na ulazu u Spomen Park Šumarice je podignuta impozantna zgrada spomen-muzeja „21. oktobar“ u čijoj arhitekturi je naglašena simbolika kragujevačke tragedije. Spomen-park Kragujevački oktobar Šumarice je proglašen kulturnim dobrom od izuzetnog značaja 27. decembra 1979. godine. Danas je ovo mesto poznato kao Spomen Park “Kragujevački oktobar” koji obuhvata masovne grobnice i istaknuti spomenik “Prekinut let”, posvećen stradalim đacima i njihovim učiteljima. www.spomenpark.rs
Na suđenju u Nirnbergu je prihvaćen broj od oko 7000 stradalih civila na poljima izvan grada Kragujevca, dok novija istraživanja potvrđuju imena 2974 streljanih srpskih muškaraca i dečaka, od kojih je je najmlađi imao 11 godina. Vremešni profesor Miloje Pavlović, direktor Učiteljske škole u Kragujevcu je sa svojim učenicima pred streljačkim vodom uzviknuo:”Streljajte, ja i sada držim čas“.
Desanka Maksimović: “Krvava bajka’ – pesma posvećena kragujevačkim žrtvama
Bilo je to u nekoj zemlji seljaka
na brdovitom Balkanu,
umrla je mučeničkom smrću
četa đaka u jednom danu.
Iste su godine
svi bili rođeni,
isto su im tekli školski dani,
na iste svečanosti
zajedno su vođeni,
od istih bolesti svi pelcovani
i svi umrli u istom danu.
Bilo je to u nekoj zemlji seljaka
na brdovitom Balkanu
umrla je junačkom smrću
četa đaka
u istom danu.
A pedeset i pet minuta
pre smrtnog trena
sedela je u đačkoj klupi
četa malena
i iste zadatke teške
rešavala: koliko može
putnik ako ide peške…
i tako redom.
Misli su im bile pune
i po sveskama u školskoj torbi
besmislenih ležalo je bezbroj
petica i dvojki.
Pregršt istih snova
i istih tajni
rodoljubivih i ljubavnih
stiskali su u dnu džepova.
I činilo se svakom
da će dugo
da će vrlo dugo
trčati ispod svoda plava
dok sve zadatke na svetu
ne posvršava.
Bilo je to u nekoj zemlji seljaka
na brdovitom Balkanu
umrla je junačkom smrću
četa đaka u istom danu.
Dečaka redovi celi
uzeli se za ruke
i sa školskog zadnjeg časa
na streljanje pošli mirno
kao da smrt nije ništa.
Drugova redovi celi
istog časa se uzneli
do večnog boravišta.
