Spomen park “Kragujevački oktobar” Šumarice Kragujevac

Spomen park “Kragujevački oktobar” Šumarice Kragujevac

Spomen Park “Kragujevački oktobar” /takođe poznat i kao Spomen Park “Šumarice”/ je jedinstveni memorijalni istorijski kompleks posvećen srpskim civilnim žrtvama iz Kragujevca i okolnih sela koje su 20. i 21. oktobra 1941. godine streljale snage Vermahta. Spomen Park Kragujevački oktobar se prostire na površini od 352 hektara i obuhvata 30 masovnih grobnica u kojima su sahranjene žrtve, a 14 grobnica je umetnički oblikovano sa 10 spomenika.

Danas Spomen-park u Šumaricama zauzima površinu od 352 hektara i obuhvata dva dela (erdoglijskog i sušičkog) i od 1979. predstavlja kulturno dobro – znamenito mesto od izuzetnog značaja. “Međutim, u Spomen-parku u kragujevačkim Šumaricama ne nalaze se samo masovne grobnice streljanih civila u brutalnom zločinu Vermahta, već i najstarije i najveće vojničko groblje u Srbiji, na kome su sahranjivani srpski vojnici još od šezdesetih godina XIX veka”. Nenad Karamijalković

Nemačke okupacione snage su 21. oktobra 1941. godine u Drugom svetskom ratu izvršile masovni masakr civila, počinivši ozloglašene ratne zločine u Kragujevcu i ostatku Srbije. Početkom oktobra 1941. godine, pripadnici pokreta otpora – komunisti – partizani kod Gornjeg Milanovca u zasedi podmuklo napadaju nenaoružane nemačke medicinske jedinice i brutalno ubijaju 10 i ranjavaju 23 vojnika. Po ličnoj Hitlerovoj naredbi su nemačke snage 20. i 21. oktobra 1941. godine za odmazdu streljale 2.796 srpskih civila (2.381 u Kragujevcu i 415 u okolnim selima), među kojima su bili i učenici kragujevačke gimnazije. Broj talaca za streljanje je, po odluci Adolfa Hitlera radi gušenja anti-nacističkog otpora u Srbiji, određen odnosom od 100 streljanih srpskih civila za svakog poginulog nemačkog vojnika i 50 talaca za svakog ranjenog Nemca. 20. i 21. oktobra 1941. godine su nemačke okupacione snage u znak odmazde streljale nekoliko hiljada civila Kragujevca, što se smatra jednim od najtragičnijih događaja na tlu Srbije u Drugom svetskom ratu.

Institucija Spomen Parka “Kragujevački oktobar” u Kragujevcu je osnovana 1953. godine. Osnivanjem ustanove Spomen parka je prostor na kome je izvršeno streljanje pretvoren u memorijalni park koji zahvata površinu od 352 hektara. Urbanistički projekat uređenja Spomen Parka Kragujevački oktobar – Šumarice je delo arhitekata Mihaila Mitrovića i Radivoja Tomića. Spomen Park “Kragujevački oktobar” Šumarice se posećuje kružnim putem, dugim 7 kilometara, koji posetioce vodi u doline Erdoglijskog i Sušičkog potoka, gde su izvršena streljanja i gde se nalazi trideset masovnih grobnica. Do sada je iznad deset humki urađeno deset spomenika, tj skulpturalno-arhitektonskih celina koje ih obeležavaju sa mnogo simbolike.

– Spomenik „bola i prkosa“—vajar Ante Gržetić, mermer, izgrađen 1959. godine

– Spomenik streljanim đacima i profesorima /„Prekinut let“/ — vajar Miodrag Živković, beton, izgrađen 1963. godine

Spomenik „Оtpora i slobode“— vajar Ante Gržetić, bronza i beton, izgrađen 1966. godine

– Spomenik „Kristalni cvet“ /spomenik čistačima obuće/ — arhitekta Nebojša Delja, beton, izgrađen 1968. godine

– Spomenik „Kameni spavač“— arhitekte Gradimir i Jelica Bosnić, izgrađen 1970. godine

– Spomenik „Sto za jednog“— vajar Nandor Glid, brozna, izgrađen 1980. godine

– Spomen-obeležje naroda Hrvatske — vajar Vojin Bakić i arhitekte Josip i Silvana Sajls, čelik, izgrađen 1981. godine

– Spomenik „Protiv zla“- vajar Miguel Romo, mermer izgrađen 1991. godine

– Spomenik streljanim Srbima i Jevrejima —vajar Milorad Zorbić, mermer, izgrađen 1991. godine; van područja Spomen-Parka

– Spomenik prijateljstva — arhitekta Anton Stojku, beton, izgrađen 1994. godine

– Skulptura „Suđaje“— bronza

– Skulptura „Čovek bez iluzija“— brozna

U pomen žrtava kragujevačkog masakra, čitavo područje na kome se dogodilo streljanje je 1953. godine proglašeno Spomen Parkom Šumarice “Kragujevački oktobar”. Na ulazu u Spomen Park Šumarice je podignuta impozantna zgrada spomen-muzeja „21. oktobar“ u čijoj arhitekturi je naglašena simbolika kragujevačke tragedije. Spomen-park Kragujevački oktobar Šumarice je proglašen kulturnim dobrom od izuzetnog značaja 27. decembra 1979. godine. Danas je ovo mesto poznato kao Spomen Park “Kragujevački oktobar” koji obuhvata masovne grobnice i istaknuti spomenik “Prekinut let”, posvećen stradalim đacima i njihovim učiteljima.  www.spomenpark.rs

Na suđenju u Nirnbergu je prihvaćen broj od oko 7000 stradalih civila na poljima izvan grada Kragujevca, dok novija istraživanja potvrđuju imena 2974 streljanih srpskih muškaraca i dečaka, od kojih je je najmlađi imao 11 godina. Vremešni profesor Miloje Pavlović, direktor Učiteljske škole u Kragujevcu je sa svojim učenicima pred streljačkim vodom uzviknuo:”Streljajte, ja i sada držim čas“.

Desanka Maksimović: “Krvava bajka’ – pesma posvećena kragujevačkim žrtvama

Bilo je to u nekoj zemlji seljaka

na brdovitom Balkanu,

umrla je mučeničkom smrću

četa đaka u jednom danu.

 

Iste su godine

svi bili rođeni,

isto su im tekli školski dani,

na iste svečanosti

zajedno su vođeni,

od istih bolesti svi pelcovani

i svi umrli u istom danu.

 

Bilo je to u nekoj zemlji seljaka

na brdovitom Balkanu

umrla je junačkom smrću

četa đaka

u istom danu.

 

A pedeset i pet minuta

pre smrtnog trena

sedela je u đačkoj klupi

četa malena

i iste zadatke teške

rešavala: koliko može

putnik ako ide peške…

i tako redom.

 

Misli su im bile pune

i po sveskama u školskoj torbi

besmislenih ležalo je bezbroj

petica i dvojki.

Pregršt istih snova

i istih tajni

rodoljubivih i ljubavnih

stiskali su u dnu džepova.

I činilo se svakom

da će dugo

da će vrlo dugo

trčati ispod svoda plava

dok sve zadatke na svetu

ne posvršava.

 

Bilo je to u nekoj zemlji seljaka

na brdovitom Balkanu

umrla je junačkom smrću

četa đaka u istom danu.

 

Dečaka redovi celi

uzeli se za ruke

i sa školskog zadnjeg časa

na streljanje pošli mirno

kao da smrt nije ništa.

 

Drugova redovi celi

istog časa se uzneli

do večnog boravišta.

 

SHARE IT: