Silistra Durostorum Dorostol Bugarska

Silistra je lučki grad u severoistočnoj Bugarskoj, u južnoj Dobruždi, na južnoj obali Dunava koja gleda na Rumuniju. Grad Silistra je 1940. godine podeljen na dva dela – bugarski i rumunski.

Silistra je bila drevni antički Durostorum i srednjovekovni Drastar kao vodeci centar hrišcanstva, hrišcanske kulture i civilizacije Dobrudže. Ranije ime Silistre je bilo Drastar, po drevnom gradu Durostorumu – Dorostrolu, najznačajnijem rimskom vojnom logoru i naselju koje je nastalo od 2. do 4. veka u rimskoj provinciji Meziji, na donjem toku Dunava. Ovaj grad je povezan sa drevnom istorijom Bugarske, kao jedno od prvih naselja koje su naselili Sloveni i Bugari po prelasku preko Dunava. Durostorum je osnovan kao rimski vojni logor legionara na ostacima drevnog tračkog naselja plemena Geta. Naziv Durostorum je oduvek izazivao raspravu među lingvistima i istoričarima. Preovladava mišljene da je naziv Durostorum tračkog ili keltskog porekla, koje ima značenje “jak, velik ili težak”. Posle 105-106. godine vojni logor postaje sedište XI Klaudijeve Legije – XI Claudia koje je u Meziju naseljena iz Panonije. Trupe rimskih legionara su ostale u Durostorumu do kraja antičkog perioda. Naziv grada se pojavljuje u drugom napisu kao municipium Aurelium Durostorum. Glavne građevine rimskog grada Durostoruma – vojni logor, gradsko naselje, municipium, neka od grobalja su danas na teritoriji Bugarske, dok vicus /gradanska četvrt/, fabricae /proizvodnja oružja/ i druga groblja i grobovi legionara pripadaju Rumuniji.

Od 106. godine do 6. veka područje današnje Silistre, tadašnjeg Durostoruma, bez prekida naseljava XI Claudia Legion – najpoznatija vojna jedinica Rimskog castva na donjem toku Dunava. Drevni grad Durostorum je nastao oko vojnog logora i dobija status municipiuma 167. godine, kada doživljava nagli razvoj i sve odlike i privilegije koje iz toga slede. Durostorum je izgradio izvanredne zgrade, odbrambene zidine i utvrdenja, gradska kupatila, paganske hramove sa oltarima i brojna arhitektonska zdanja koja svedoče o veličanstvenim dostignucima antičke civilizacije. Durostorum je imao posebnu naklonost rimskih imperatora Dioklecijana i Konstantina Velikog, kada postaje glavno utvrđenje Rimskog carstva protiv upada varvara, uglavnom Gota. Periodu poodmakle hristijanizacije je prethodio žestok progon ranohrišćanske zajednice Durostoruma. Od 303. do 307. godine je u Durostorumu mučenički stradalo 12 ranohrišćanskih mučenika – Sveti Dasije, Sveti Julije, Sveti Valentijan, Sveti Pankretije, Sveti Markijan, Sveti Nikanor, Sveti Maksim, Sveti Dado, Sveti Kvintilijan i Sveti Kalinik, a 362. godine je ovde na lomači izgoreo ranohrišćanski mučenik iz Mezije – Sveti Emilijan iz Dorostrola. Hrišćanstvo je u Durostorumu konačnu pobedu doživelo u drugoj polovini 4. veka, što potvrđuje osnivanje Vladičanskog sedišta 380. godine, kada su sagrađeni svetilišta mučenika, crkve i vladičanska rezidencija. Impresivni ranohrišćanski mauzolej od cigle koji je svetilište mučenika Dorostola – Durostoruma je čuvao svete mošti tri mučenika sa početka 4. veka. Posle napada Avara 579. godine su mošti svetaca prenete u Konstantinopolj.

Durostorum je doživeo stradanja i poraze u ratovima Rimskog carstva sa Gotima, kada preživljava etničke promene naseljavanjem stanovništva sa Bliskog istoka u područje Donjeg Dunava. Tokom kasnoantičkog perioda je Durostorum imao veliki značaj kao vojni i trgovački centar, te se krajem 4. veka može porediti sa gradovima Odessosom i Nikopolisom ad Istrumom. Vizigoti 376. godine prelaze Dunav kod  Durostoruma. Sredinom 5. veka grad Durostorum i okolinu napadaju i osvajaju Huni. U blizini grada je od 594-596. godine poprište borbi izmedu Vizantije i Avara i Slovena. Napetost i neprijateljstva dostižu vrhunac krajem 6. i početkom 7. veka, kada se deo gradskog stanovnistva iseljava u Trakiju. Krajem 7. veka su Bugari napali i osvojili Dorostol, tada pod upravom Vizantije, od kada se pominje kao Drastar. Drastar je bio utvrđeno naselje početkom Bugarskog carstva na Donjem Dunavu i pominje se kao jedan od centara prvog bugarskog vladara – kana Asparuha /680-700/.

Arheološki nalazi potvrđuju da je tokom perioda prvog Bugarskog carstva u unutrašnjem delu grada, ograđenom ranovizantijskim zidinama, bilo izgrađeno mnoštvo monumentalnih građevina, među kojima je bila i rezidencija kana, sa kupatilima i velikim paganskim hramom. Zidine tvrđave Dorostol su takođe ojačane i obnovljene novim elementima i dodacima. Ukupan izgled grada Dorostola je bio u skladu sa rezidencijama bugarskih vladara ovog perioda, koje mozemo porediti sa gradovima Pliskom ili Preslavom. Tvrđava Drastar je imala ogroman stateški značaj tokom 9. i 10. veka, kao vojni centar koji je nadzirao i čuvao prilaz Velikom Preslavu – glavnom gradu Bugarskog carstva. Car Simeon je iz utvrđenja Drastar vodio odbranu protiv ugarskih-mađarskih napada 895. godine. Tokom prve opsade ruskog kralja Svjatoslava Igorevica, 968. godine, vojne snage kralja Petra su bila smeštene u tvrđavi u Drastaru. Drastar je održao svoj značaj posle 971. godine, od kada je deo Vizantijskog carstva. Vizantijski car Vasilije II je svojim dekretom potvrdio visok položaj provincije Dorostol, zahvaljujući njenom nekadašnjem statusu drevne arhiepiskopije i kasnije Patrijaršije Dristra/Dorostol Prvog bugarskog carstva. Posle osvajanja Asena je Drastar postao deo Drugog Bugarskog carstva. 1389. godine je bugarski vladar predao grad sultanu Muratu I koji ga je nazvao Silistra, osvojivši ga prvi put odmah posle poraza hrišćana posle Kosovske bitke. Kasnije su Turci ponovo osvojili Drastar koji tada postaje sedište prvog sandžaka severno od Hemusa – planine Balkan. Posle 1402. godine je vlaški vojvoda Mirčo Stari sa svojim ratnicima osvojio Drastar. U jednom od njegovih dekreta se i pominje kao “vladar grada Drastara”. Osvajanjem Mehmeta I 1420. godine, grad Drastar konačno pada u ruke osmanskih ovajača i postaje grad Otomanske imperije. Istorijski izvori i arheološki nalazi potvrđuju da je utvrđenje Dorostol – Durostorum uništeno u rusko-turskom ratu u leto 1810. godine.

Danas se u centru Silistre mogu videti ostaci zidina utvrđenja drevnog Dorostola – Durostoruma i neki arhitektonski elementi i detalji rimskih građevina. Raskošne freske rimske grobnice u Durostorumu obuhvataju geometrijske, životinjske i ljudske figure, scene iz lova i par ljudi sa pomoćnicima. Mada su arheolozi preduzeli brojne hitne mere zaštite nalazišta Durostoruma, to je nedovoljno i neodgovarajuće za unapređenje stanja u odnosu na kulturno-istorijski značaj ovog znamenitog mesta.

 

SHARE IT: