Nacionalni Park Sutjeska

Nacionalni Park Sutjeska je najstariji i najveći nacionalni park Bosne i Hercegovine. Nacionalni Park Sutjeska je najraznovrsniji kompleks ekosistema na prostoru Bosne i Hercegovine i jedan od najraznovrsnijih zaštićenih prirodnih područja jugoistočne Evrope koji obuhvata preko 16000 hektara gustih šuma, livada, pašnjaka, jezera…. Nacionalni Park Sutjesku odlikuju duboki i živopisni kanjon reke Sutjeske, pitome doline, guste šumske celine, vrh na kome je vodopad Skakavac u Perućici, prekrasno ledničko Trnovačko jezero na 1500 metara visine, u središtu ogromnog stenovitog ‘amfiteatra’ okruženog prekrasnim planinskim vrhovima, planinski pašnjaci i visoki planinski masivi kao što je Prijevor, odakle se pružaju veličanstvene panorame ovog prekrasnog parka i okolnih planina Maglića, Zelengore i Volujka. Na istoku Nacionalnog Parka Sutjeska je Pivska planina /1775m/ i reka Piva do Šćepan polja /Crna Gora/, a dalje tok reke Drine do ušća Sutjeske, zapadno je masiv Zelengore /2014m/ povezan sa planinom Lelijom /2032m/, jugoistočno Maglić /2386m/, Volujak /2337m/ i Bioč /2338m/.

Tjentište je centralni deo Nacionalnog Parka Sutjeska, kroz koji prolazi jedan od najvažnijih putnih pravaca ka Jadranskom moru, udaljeno od Sarajeva 96 km, od Dubrovnika 143 km, Podgorice 146 km. Samo Tjentište je dobilo naziv od latinske reči “tentorium” što znači šator, verovatno jer se razvilo na mestu karavanske stanice. Sedam glečerskih jezera Nacionalnog Parka Sutjeska su zbog izuzetne lepote i ledničkog porekla dobila naziv “gorske oči” i krase planinu Zelengoru – jednu od najlepših planina dinarskog sistema. To su : Orlovačko, Štirinsko, Kotlaničko, Donje i Gornje bare, Crno i Bijelo jezero. Borilovačko jezero je jedino veštačko jezero na Zelengori. Jezero Donje Bare se nalazi u podnožju severoistočne strane planine Tovarnice, sa vrhom Planinica – 1722 metara. Na severoistočnoj strani jezera Donje Bare su planinske livade u čijim udubljenjima su grupisane male bare bogate barskom florom. Jezero Donje Bare se nalazi na nadmorskoj visini od 1500 metara, dugo je 200 metara i široko 140 metara, sa najvećom dubinom 4 metara. Jezero Donje Bare prima izvorsku vodu sa više strana, a izmešu ostalog i sa jednog od najvećih izvora područja parka. Na čitavom području Nacionalnog Parka Sutjeska su dobro obeležene planinarske, pešačke i biciklističke staze koje koriste brojni posetioci radi upoznavanja čari ove jedinstvene prirode.

Jedna od najkrvavijih bitaka Drugog svetskog rata, poznata kao Bitka na Sutjesci ili „Slučaj Crni” – Operacija CRNO – nemački Schwarz, odigrala se 1943. godine u širem području Tjentišta. Peta neprijateljska ofanziva odvijala se od 15.5. do 15.6.1943. godine sa ciljem probijanja nemačkog obruča na Tjentištu u dolini reke Sutjeske. Bitku na Sutjesci su vodili partizani protiv nemačkih, italijanskih, bugarskih i ustaških vojnih snaga. Na početku bitke na Sutjesci, 15. maja 1943. godine, svedoči kapitalna knjiga “Borci Sutjeske” Viktora Kučana, Prva proleterska je imala 1934 borca – 1747 muškaraca i 187 žena. Nacionalni Park Sutjeska je poznat po pobedi partizana nad Nemcima na Sutjesci u Drugom svetskom ratu i velikom kamenom spomeniku koji podsećaju na taj istorijski događaj. Bitka na Sutjesci je činila jednu od središnjih tačaka mita o partizanskom otporu okupatorima u Drugom svetskom ratu. Okosnicu čuvene Bitke na Sutjesci vodili su Vrhovni štab, Centralna bolnica, i brigade: Prva proleterska, Prva dalmatinska, Prva majevička, Druga proleterska, Druga dalmatinska, Treća sandžačka, Treća krajiška, Treća dalmatinska, Četvrta proleterska, Peta crnogorska, Šesta istočnobosanska, Sedma banijska, Sedma krajiška, Osma banijska, Deseta hercegovačka, Šesnaesta banijska. 3301 borac ostavio je svoj život u toj natčovečanskoj bici. Spomen celina na Tjentištu na Sutjesci obuhvata veliki spomenik koji je izradio vajar Miodrag Živković, dok je ceo memorijalni kompleks projektovao arhitekta Ranko Radović. U Spomen sobi su freske rađene od 1971. do 1974. prema likovnom konceptu i kartonima Krste Hegedušića i idejnom scenariju Dušana Plenče. Uradili su ga Hegedušićevi saradnici akademski slikari Branka Hegedušić, Milenko Bosanac, Milutin Gajić, Ratko Janjić Jobo, Zlatko Keser i Fedor Ličina, dok je majstor zidar bio Hamid Madeško, a pomoćnik Ahmo Krek. Otvoren početkom sedamdesetih godina 20. veka, Spomen Park i kosturnica 3301 partizana poginulih u Bitci na Sutjesci – Tjentištu, uz muzej su činili jednu od najprivlačnijih i najlepše uređenih destinacija grupa i individualnih posetilaca koji su putovali Jugoslavijom.

Nacionalni Park Sutjeska obuhvata 17.500 hektara veličanstvene i netaknute divljine na glavnom turističkom putu Beograd – Višegrad – Srbinje – Tjentište – Trebinje – Dubrovnik i Sarajevo – Dubrovnik. U Nacionalnom Parku Sutjeska je Perućica, jedna od jedine dve preostale prašume Evrope. Snop bukovih drveta, visok 60 metara i endemske vrste crnog bora izniče iz stenovite podloge koja štiti drevnu šumu. Skakavac, koji se moze videti sa vidikovca je vodopad visine 75 metara, koga zaklanja ogroman prekrivač zelenog drveća, koji se prostire čitavom dolinom. Znajačan program boravka u Nacionalnom Parku Sutjeska je splavarenje Rekom Tarom kroz nedirnutu, iskonsku divljinu, koji je među poslednjim oazama Evrope u smislu raspolaganja prirodom. Reka Sutjeska je isklesala dolinu vrhunske lepote kroz središte Nacionalnog parka Sutjeska, razdvajajući Zelengoru od planina Maglića i Volujka. Maglić, najviši vrh Bosne i Hercegovine, visok 2.386 metara se nalazi u Nacionalnom Parku Sutjeska, neposredno na granici sa Crnom Gorom. Masiv Maglića se zapravo sastoji od dva vrha, Veliki Maglić /2,386 metres/ u Bosni i Hercegovini i  Crnogorski Maglić /2,388 metara/ na crnogorskoj strani planine. Planina Maglić predstavlja izazovan i opasan uspon, čak i za veoma iskusne planinare. Planinarski prilaz vrhu planinskog masiva Maglića je moguć jedino sa južne strane, koju odlikuju bogata vegetacije trave i planinskog bora. Sa vrha Maglića se može videti prekrasna panorama planina Volujak i Bioč, Trnovačkog jezera, planine Durmitor u Crnoj Gori, pored bosansko-hercegovačkih planina sa severne i severozapadne strane. Manifestacija „Dani borovnice”, koja se organizuje svake godine, privuče veliki broj zaljubljenika na Zelengoru. Planina Zelengora je takođe odlična za planinarenje i šetnje, uz nekoliko nedavno obnovljenih planinskih kuća. Susret sa medvedom, orlovima i vukom je uobičajen jer je Nacionalni Park Sutjeska jedino prirodno stanište mrkog medveda u Evropi.

EX YU + Albanija tura

 

 

SHARE IT: