Nacionalni Park Šipka

Nacionalni Park Šipka je muzej na otvorenom nastao na području spoja prekrasne prirode planine Balkan i krvavih oslobodilačkih borbi Rusko-turskog rata 1870-ih godina kojima je okončana turska vladavina na Balkanu. Srbija, Crna Gora i Rumunija, kao i bugarski opalcenci i finska garda su takođe učestvovali u rusko-turskom ratu na strani Rusije. Šipka je planinski vrh Balkana sa koga se pruža veličanstvena panorama sa severnu i južnu Bugarsku, ali i prekrasan planinski prevoj preko Stare planine – planine Balkan, na nadmorskoj visini od 1326 metara. Šipka predstavlja granicu između pokrajina Stara Zagora i Gabrovo i povezuje Gabrovo /22 km/ sa Kazanlakom /28 km/. Od Gabrova se do vrha stiže putem dužine od 15 km, koga odlikuje uspon od 720 metara visinske razlike duž prevoja Šipka. Šipka-Buzludža Nacionalni Park-Muzej na otvorenom obuhvata Šipka Spomen crkvu ili Crkvu rođenja Hristovog u blizini grada Šipka, Šipka Nacionalni Park, Spomenik Slobode u blizini sela Sejnovo i Nacionalni Park Buzludža.

Nacionalni Park-Muzej na otvorenom Šipka čini skup spomen-memorijalnih ploča, spomenika, topova, rovova i bunkera koji opisuju i podsećaju na bitku i herojsku odbranu prolaza Šipka. Dramatične borbe za odbranu prevoja-prolaza Šipka, na glavnom putu između Bugarske i Turske, između hrabrih ruskih branilaca i bugarskih dobrovoljaca i turske vojske su trajale od 21. do 23. avgusta 1877. godine i postale deo bugarske istorije pod nazivom Epopeja Šipke. Zadatak malobrojnog rusko-bugarskog odreda, pod komandom generala Stoletova, sa oko 7500 vojnika je bio da se odupre napadu nadmoćno brojne turske vojske Sulejman paše, koja je brojala oko 27000 ljudi i 10000 rezervista i da im ne dozvoli da pređu preko planine Balkan i pomognu turskim jedinicama u severoistočnoj Bugarskoj u opsadi Plevena, pod vođstvom Osman paše. Period Bitke za Šipku je ušao u istoriju pod nazivom “zimska odbrana Šipke”. Uprkos hladnoći, magli i snežnim mećavama, branioci Šipke su hrabro sačuvali ključni planinski prolaz. Na vrhu planine Šipke se uzdiže Spomenik Slobode, sagrađen dobrovoljnim prilozima bugarskog naroda po projektu arhitekte Atanasa Donkova i vajara Aleksandra Adrejeva. Spomenik na Šipki je zvanično otvoren 1934. godine. Na spomeniku slobode na Šipki je u nivoima predstavljena hrabrost ruskih vojnika i bugarskih dobrovoljaca tokom petomesečne odbrane prolaza Šipka. Spomenik je kula visine 31.5 metara i ima oblik piramide skraćenog vrha. Veliki lav od bronze, dužine 8 metara i visine 4 metra, stoji iznad ulaza u kulu, dok figura žene predstavlja pobedu nad otomanskim snagama. Mermerni sarkofag sa ostacima ruskih i bugarskih žrtava se nalazi na prvom nivou spomenika. Spomenik ima jos četiri nivoa u kome se čuvaju kopije bugarskih vojnih zastava, medalje, oružje, dokumenta i druge svetinje vezane za borbe oko Šipke, dok se sa vrha pruza veličanstven pogled na planinski vrh Šipku i okolinu. Na poslednjem polju je panoramski prikaz bitke, spomenika i zajedničkih grobova, koji podsećaju na žrtve ruskih i bugarskih heroja. U blizini prolaza Šipka, u istoimenom selu se nalazi ruska pravoslavna crkva, sagrađena u spomen i slavu ruskog i bugarskog herojstva tokom odbrane prevoja Šipka.

Rusko-turski rat 1877-1878 je okončan pobedom Rusije i potpisivanjem San-Stefanskog mira, marta 1878. godine, kada je po diktatu Rusije stvorena Velika Bugarska, a ubrzo, jula 1878. godine zamenjen Berlinskim mirovnim ugovorom. Rusko-turski rat je poznat kao oslobodilački rat, jer je doveo do nezavisnosti Srbije, Rumunije i Crne Gore, dok je deo Bugarske proglašen za vazalnu kneževinu. Ostatak Bugarske je ostao u okviru granica Osmanskog Carstva kao nezavisna pokrajina Istočna Rumelija koja je u leto 1885. godine ujedinjena sa Kneževinom Bugarskom.

Položaj Nacionalnog Parka Šipka omogućava odlične uslove za odmor i turizam. U Nacionalnom Parku Šipka su posetiocima na raspolaganju nekoliko autenticnih prodavnica, dobro opremljenih kafića, kamp, udobni hoteli i restorani, kao i benzinska pumpa.

SHARE IT: