Manastir Sisojevac
Manastir Sisojevac, posvećen Preobraženju se nalazi u selu Sisevcu, na području Opštine Paraćin, pored izvora reke Crnice, u podnožju Kučajskih planina, u istočnoj Srbiji. Manastir Sisojevac je sagrađen verovatno u osmoj deceniji 14. veka, o čemu svedoči povelja kneginje Milice iz 1398. godine monahu Sisoju koji se pominje kao ktitor crkve. Drugi izvori navode da je manastir Sisojevac podigao lokalni vlastelin Crep Vukoslavić, odnosno da je zajednička zadužbina despota Stefana Lazarevića i visokog crkvenog velikodostojnika ili lokalnog episkopa. Kasnija svedočanstva o manastiru Sisojevcu su zabeležena na austrijskoj vojnoj karti izrađenoj u Beču 1717-1718. godine, kada se pretpostavlja da su u manastiru još uvek živeli monasi. Nije poznato kada je manastir opusteo i kada je crkva ostala bez krova, što je značajno uticalo na oštećenje fresaka.
Manastir Sisojevac je posvećen Preobraženju Hristovom. U srpskom narodu je sveti Sisoje poznat kao zaštitnik dece i brzi pomoćnik u svakoj nevolji. Po arhitekturi manastir Sisojevac pripada moravskoj školi, sa trolisnom osnovom, bez moravskih dekorativnih ukrasa na fasadi. Naos manastira Sisojevca je podeljen na tri traveja, sa kupolom iznad srednjeg dela i kasniije dodatom pripratom kvadratne osnove. Sve tri apside manastira Sisojevac su spolja sedmostrane, a iznutra polukružne. Fasada manastira Sisojevca je ukrašena slepim arkadama i frizom koji se oslanja na jednostavno profilisane konzole.
Crkva manastira Sisojevca je bila spolja omalterisana i ukrašena slikanom dekoracijom. Freske koje po ktitorskom portretu despota Stefana Lazarevića, potiču iz doba posle 1402. godine, sačuvane su samo u fragmentima. U oltaru crkve manastira Sisojevac su naslikane kompozicije iz Starog Zaveta. U naosu crkve manastira Sisojevca se raspoznaju scene iz ciklusa Hirstovih cuda, Parabola, svetih ratnika u stojećem položaju i svetitelja, naslikanih u medaljonima. 1952. godine su izvršeni konzervatorski radovi na arhitekturi i živopisu svetinje, pod rukovodstvom Branislava Vulovića. Osamdesetih godina 20. veka je obnovljen centralni deo crkve manastira Sisojevca, a 1993. godine priprata. Od 1985. do 1989. godine su vršeni novi istraživački radovi u manastiru Sisojevcu, kada su otkriveni ostaci konaka i velikog zida, a na temeljima starog konaka je sagrađen novi konak.
