Manastir Ostrog

Manastir Ostrog je manastir Srpske pravoslavne crkve, smešten na skoro vertikalnom terenu, visoko u vrletnoj ogromnoj Ostroškoj Gredi, u blizini Nikšića, na modernom putu Nikšić-Podgorica. Manastir Ostrog je posvećen Svetom Vasiliju Ostroškom, velikom svetitelju i čudotvorcu čija su čudotvorna dela poznata i izvan granica Srpske Pravoslavne Crkve, širom Balkana. Sa manastira Ostroga se pruža veličanstven pogled na plodnu Bjelopavlića ravnicu. Manastir Ostrog je najvažnije mesto hodočašća i izuzetno poštovana pravoslavna svetinja u Crnoj Gori.

Kompleks manastira Ostroga obuhvata dva dela, od kojih je prvi – veći Donji manastir, smešten oko Crkve Svete Trojice, sagrađene 1824. godine, oko koje je većina manastirskih objekata, uključujući i konak. Do belog, gornjeg manastira, potpuno usađenog u stenu se stiže usponom uzanom stazicom iz mesta Bogetići, dužine 3 km. Staza vodi uzbrdo do dve malene pećinske crkve, od kojih je jedna posvećena Svetom Krstu i veličanstveno je oslikana freskama koje su izradili slavni srpski zografi Jovan i Radul u 17. veku i prikazuju Svetog Savu i Svetog Vasilija Ostroškog i scene iz Hristovog života i velikih praznika.

Manastir Ostrog je u 17. veku zvanično osnovao hercegovački mitropolit Vasilije. Neki podaci svedoče da je manastir Ostrog nastao oko 859. godine, u vremenima koja prethode knezu Vlastimiru i sinu Budimiru-Mutimiru. Vasilije Ostroški i tvrdoški čudotvorac je bio vladika Zahumsko-hercegovački od 1639. do 1671. godine. Vladika Vasilije je došao sa monasima u ovo udaljeno mesto iz hercegovačkog manastira Tvrdoša, koji su porušili Turci. Vasilije Ostroški je umro 1671. godine i posle dve godine je osvećen. Njegovo telo – svete mošti se nalaze u kovčegu u pećinskoj crkvi manastira Ostrog, posvećenoj Ulasku Bogorodice u hram /Vavedenju presvete Bogorodice/.

Današnji izgled manastira Ostroga potiče iz perioda obnove iz 1923 – 1926. godine, posle požara koji je uništio veći deo manastirkog kompleksa Ostroga. Srećom, dve majušne pećinske crkve manastira Ostroga su ostale sačuvane i predstavljaju ključne delove ove značajne pravoslavne svetinje. Freske u Crkvi Bogorodičinog vavedenja potiču sa kraja 17. veka. Druga crkva, posvećena Svetom Krstu se nalazi u pećini u Gornjem delu manastirske celine Ostroga. Oslikao ju je majstor Radul koji je uspešno prevazišao nesvakidašnji prirodni oblik pećine i oslikao freske direktno na kamenitu površinu i južni zid crkve. Oko crkve se nalaze manastirski konaci koji zajedno sa crkvom i okruženjem čine ovaj spomenik izuzetno lepim.

Dečaka Stanka – mladog pastira koji je čuvao ovce u nikšićkom kraju Crne Gore su zbog hrišćanske vere ubili Turci 15. septembra 1712. godine. Dečakove svete mošti – dve ruke su ranije počivale u Gornjem manastiru Ostroga, u crkvici časnog Krsta, na mestu gde se podvizivao Sveti Vasilije Ostroški, a danas se nalaze u crkvi Svetog Stanka, iznad Donjeg manastira Ostrog. O mučeničkoj smrti dečaka Stanka postoji zapis u Ostrogu, u ćivotu gde počivaju njegove svete mošti.

Manastir Ostrog je jedan od najviše posećenih pravoslavnih svetinja na Balkanu. Posećuju ga vernici iz svih delova sveta, pojedinačno ili u grupama. Manastir Ostrog je mesto susreta svih veroispovesti : pravoslavne, katoličke i muslimanske. Vernici koji posećuju Ostrog vedoče da su molitvom pri svetim moštima Svetog Vasilija mnogi bili isceljeni i da molitva pomaže u smanjenu životnih tegoba.

 

Juzni Balkan tura

Balkanska tura Srbija -Crna Gora – Bosna i Hercegovina

 

SHARE IT: