Manastir Dobrun
Manastir Dobrun, u izvorima poznat kao Kruševo, nalazi se u živopisnom planinskom kraju, na putu Višegrad – Užice, okružen stenovitim bregovima i otvoren ka klisuri planinskog potoka, u graničnoj oblasti Republike Srbije prema Republici Srpskoj, 12 km od Višegrada, u klisuri reke Rzav,a sa mnoštvom izvora, plodnih njiva i pašnjaka. Manastir Dobrun je posvećen Blagoveštenju, a podigli su ga 1343. godine župan Pribil i njegovi sinovi Stefan i Petar. Petar je 1383. godine, kao monah Jovan, sazidao i živopisao pripratu. Manastir Dobrun je bio u potpunosti živopisan. Najpoznatije, do danas sačuvane freske manastira Dobruna su freska cara Dušana sa ženom Jelenom i sinom Urošem, kao i freska sa ktitorom manastira, županom Pribilom, njegovim sinovima i zetom Stanom. O freskama manastira Dobrun se mnogo zna, jer je on očuvano svedocanstvo o zbivanjima i procesima koji su obeležili poslednji vek pred konačno tursko zaposedanje Srbije i Bosne. O nastanku i ranijoj istoriji manastira Dobrun nema pouzdanih podataka. Već 1393. godine, kada su Turci prvi put provalili u Bosnu, manastir Dobrun je stradao. Obnovili su ga despot Stefan Lazarević i kneginja Milica. Negdje na granici 18. i 19. veka manastir Dobrun je opusteo. O kompleksu manastira Dobrun preostala su retka svedočanstva. Zna se da je jedno vreme bio sedište mitropolije. U svojoj istoriji je manastir Dobrun mnogo puta uništavan i obnavljan. Najveće stradanje manastir Dobrun je doživeo u toku drugog svetskog rata, kada su ga Nemci koristili kao skladište oružja, a pri povlačenju 1945. godine, digli su ga u vazduh. Obnovljen je 1946. godine. U stenama iznad manastira Dobrun nalazi se pećina čiji je ulaz bio ozidan sigom. U njoj su živeli isposnici koji su silazili u manastir samo za vreme velikih praznika. U sklopu manastirskog kompleksa nalazi se Muzej Prvog srpskog ustanka, galerija slika, kao i Muzej Mitropolije dabrobosanske.
Srednjovekovni grad Dobrun
Ostaci srednjovekovnog utvrđenja, visoko na liticama iznad obe rečne obale, zatvaraju ulaz u klisuru koja, kao prirodna granica odvaja Vardište i Mokru Goru od Podrinja. Srednjovekovni grad Dobrun se nalazi u neposrednoj blizini manastira Dobruna, 150 metara visoko u stenama. Bio je nekada najpoznatiji srednjovekovni grad u ovoj oblasti, poznat još u 15. veku. Sastojao se tvrđave sa župskim dvorom i tri kule-stražarnice. Nekada je bio sedište crkvene i svetovne vlasti za ove krajeve. Po narodnom predanju, grad Dobrun je oko 1440. godine podigla “prokleta Jerina”, žena srpskog despota Đurađa Brankovića, ali se to ne može tačno istorijski potvrditi. U srednjem veku grad je imao i svoje podgrađe, u kome su boravili dubrovački trgovci. Do danas su sačuvani samo ostaci kula, koje se mogu videti sa magistralnog puta.
Splavarenje Drinom
