Manastir i crkva Stara Pavlica
Manastir Stara Pavlica se nalazi usamljena, iznad seoskog groblja, visoko na steni iznad pruge koja vodi dolinom Ibra, povezujući Skopje-Prištinu-Kosovsku Mitrovicu-Rašku i Kraljevo. Crkva Stara Pavlica je verovatno podignuta u 12. veku, na stenovitom uzvišenju iznad desne obale reke Ibar, u selu Pavlica, 8 km severno od Raške. Osnivač Stare Pavlice je nepoznat, ali neki istorijski podaci navode podatak da je bila posvećena Svetom Petru, što je takođe istorijski moguće povezuje sa Crkvom Svetog Petra i Pavla u današnjem Novom Pazaru. Pretpostavlja se da je originalna crkva – manastir, na kojoj je dograđena današnja crkva Stara Pavlica, izgrađena u periodu od 1040. do 1150. godine, što govori u prilog činjenici da Stara Pavlica najverovatnije potiče iz vremena pre vladavine Stefana Nemanje, začetnika dinastije Nemanjića.
Manastir-crlva Stara Pavlica je jedna od najstarijih svetinja Raške škole. Stara Pavlica dominira krajem iznad reke Ibar, svojom ljupkošću i rafiniranim izgledom. Prvi put se Stara Pavlica pominje kao muški manastir i metoh manastira Studenice, u darovnoj povelji Stefana Prvovenčanog iz 13. veku. Manastir Stara Pavlica je jednobrodna crkva, osnove upisanog krsta. Crkva Manastira Stara Pavlica je zidana kamenom i opekom. Istočna strana crkva manastira Stara Pavlica se završava sa tri apside: srednja je najveća i trostrana, ostale dve su polukružne. Kube se direktno oslanja na kvadrat lukova koji nose snažni stubovi.
Crkva Stara Pavlica je bila u ruševinama, a danas je delimično obnovljena, iako je doživela značajna oštećenja tridesetih godina 20. veka, tokom gradnje železničke pruge. Na zidovima Stare Pavlice preostala su dva sloja živopisa, od kojih je mlađi iz sredine 13. veka. Mali broj preostalih fresaka u kupoli i na lukovima crkve Stare Pavlice je dosta izbledeo, ali pojedini, bolje očuvani fragmenti potvrđuju da su freske bile visokog kvaliteta i veoma slične freskama obližnjeg manastira Đurđevi Stupovi. Iskopavanjem je otkriveno 14 grobova oko crkve Stare Pavlice, od kojih su dva bila dečija. Grobovi su bili bez nadgrobnih spomenika, izuzev jednog groba koji je pronađen jugoistočno od crkve. U tom grobu su pronađene srebrne minđuše i 31 komada dekorativnih pločica izrađenih od čuvenog srebrnog lima. Po odlikama ovog nakita, kao i novčićima pronađenim na ovom lokalitetu, moguća je pretpostavka datovanja nekropole pored crkve na kraj 14. i početak 15. veka, tokom vladavine despota Stefana Lazarevića i ugarskog kralja Sigismunda. Danas je crkva manastira Stara Pavlica konzervirana.
