Kanjon Matka

Matka je prekrasan uzani kanjon donjeg toka reke Treske, oko 15 km severozapadno od Skopja, Kanjon Matka obuhvata oko 5000 hektara prekrasnog veštačkog jezera Matka i hidrocentralu Sveti Andreja, strme litice okolnih planina visoke 1000 metara i uzbudljive pećine i živopisne srednjovekovne manastire.

Idejni tvorac projekta izgradnje Hidrocentrale Sveti Andreja, kako je bio prvi naziv energetskog objekta Matka na reci Treski kod Skopja je bio čuveni akademik dr Miladin Pećinar koji je istovremeno tokom čitavog toka gradnje HE bio i glavni nadzornik radova. Građevinski radovi na brani su započeli 1935. godine, a hidrocentrala Matka je puštena u rad 1938. godine. Ovaj jedinstveni energetski objekat Jugoslavije je bio deo razvoja glavnog grada Republike Makedonije. Inženjer profesor Pećinar je prepoznao sve lepote kanjona reke Treske i zdušno se potrudio i uspeo da ništa značajno ne uništi pionirskom izgradnjom brane. Lučna brana HE Matka na reci Treski je jedinstvena u svetu, sa ugrađenim prstenovima nezavisnim jedan od drugog. U takvoj – lučnoj konstrukciji brane, ako jedan od prstenova popusti – ne može da se dogodi opšta havarija. Kapacitet HE Matka je bio pet puta veći od tadašnjih potreba Skopja za energijom. Hidrocentrala Matka je u velikoj meri omogućila ubrzan rast i značajan razvoj Skopja u 20. veku. Tokom Drugog svetkog rata je Hidrocentrala Matka bila jedan od strateških objekata oko koga su vođene žestoke borbe sa balističko-nacističkim snagama koje su 1943.  postavile dinamit na brani u nameri da je dignu u vazduh i unište. Velikom hrabrošću i veštini jednog Italijana koji je otklonio dinamit je tek oslobođeno Skopje spaseno od katastrofalne poplave. HE Matka je bila bombardovana tokom ratnih operacija pri povlačenju fašističkih trupa. Brana na hidrocentrali Matki je nekoliko puta spasila Skopje od poplava, posebno za vreme velike poplave 1962. godine i 1979. godine, kada je ova brana zadržala ogromnu količinu vode i doprinela sprečavanju većih posledica i katastrofe.

Kanjon Matka je prirodno stanište brojnih i raznovrsnih biljaka i životinja, među kojima su neke jedinstvene i endemske u regionu Balkana. Kanjon Matka je takođe stanište 77 endemskih vrsta leptira. Pećine u Kanjonu Matka nastanjuje velika zajednica slepih miševa. Vozeći se brodićem kroz Kanjon Matke možete uživati u veličanstvenom okruženju, mirisu biljaka i cvrkutu brojnih ptica koje ovde žive. Ukoliko imate sreće, ugledaćete neke divlje životinje, kao patke koje plivaju jezerom ili divljeg vepra, zeca ili sličnu životinju.

Kanjon Matke je jedna od najpopularnijih avanturističkih destinacija na otvorenom u Makedoniji, strmih litica visine 1000 metara, u čijoj blizini se nalaze brojni živopisni srednjovekovni manastiri i pećine, koji su izuzetne znamenitosti i privlače posetioce – Manastir Svetog Nikole Šišovskog, Manastir Svetog Andrije i Manastir Sveta Bogorodica – Matka Manastir, Manastir Sveta Nedela, Manastir Sveti Spas, Manastir Sveti Jovan Zlatousti i drugi. U samom Kanjonu Matke, neposredno pored manastira Svetog Andrije se nalazi restoran sa 80 mesta, sa baštom koja gleda na prekrasno Matka jezero sa 400 mesta, u kome se služe izvrsna autentična makedonska jela. Odmah uz restoran se nalazi mali, ljupko uređeni hotel, kategorije A klase, sa 5 udobnih, lepo uređenih soba, sa kupatilima, LCD TV-om, satelitskim programom i brzim besplatnim bežičnim internetom. Hotel ima jedan luksuzni apartman, sa otvorenim Jacuzzijem, LCD TV-om, brzim besplatnim bežičnim internetom, mini barom i drugim pogodnostima koje nudi apartman ove klase.

Manastir Svetog Nikole Šišovskog je zanimljivo monaško mesto – srpski pravoslavni manastir, smešten na zaravnjenom vrhu visoke stene iznad jezera Matka na reci Treski u blizini sela Šiševa. Manastir Svetog Nikole omogućava posetiocima vrhunsku i nezaboravnu panoramu obližnjeg manastira Svetog Andrije, jezera i prekrasne okoline. Teren oko manastira Svetog Nikole je nepristupačan za motorna vozila, pa se do njega može doći samo pešice, iz tri pravca : od mosta na reci Treski i sela Matka – pola sata hoda, od sela Šiševa 1 sat hoda i od vrha planine Vodno – 2,5 sata hoda. Od grada Skopja je manastir Svetog Nikole Šišovskog udaljen 18 km, a od sela Šiševa oko 3 km. Preko puta Šiševskog manastira i preko jezera se pruža prekrasan pogled na manastir Svetog Andrije.

Između dva svetska rada je u selu Šiševu živela stara ugledna muslimanska porodica Memedović. Sulejman Memedović je 1926. godine biran za predsednika seoske opštine Šiševo. Njegov otac se oženio Srpskinjom pravoslavkom koja je kod njihovog sina Sulejmana razvila naklonost prema pravoslavnim precima i manastiru u Šiševu. Zato je Sulejman od 1906. godine bio srpski komita i učesnik brojnih žestokih borbi protiv Bugara i Turaka. Iako musliman, Sulejman je budući svestan čovek koji je poštovao svoje pretke i istinski vernik, o svom trošku 1926. godine obnovio napušteni manastir Šiševo. Pored obnovljene manastirske crkve, izgradio je i velike konake od kamena za monahe i posetioce.

Ne postoje precizni podaci o vremenu gradnje manastira Svetog Nikole Šišovskog, ali je poznato da se prvi put pominje u 17. veku. Nažalost, tokom 18. veka je manastir razoren i napušten, da bi bio ponovo naseljen u sledećem veku. U blizini oba manastira – Svetog Andrije i Svetog Nikole Šišovskog se nalazi Manastir Matka koji potiče iz 14. veka u kome su freske naslikane u 15. veku. Preostale sačuvane freske manastira Svetog Nikole Šišovskog izražavaju oplemenjivanje ljudske ružnoće, svojom suptilnošću i formalnom umetničkom upečatljivošću. Veoma iskusni u crtežu i slikanju, monasi – fresko slikari prikazuju glave svetaca gotovo kao karikature, sa velikim nosevima, upalim obrazima i malim, nepoverljivim očima, ali su freske bogate u boji i jakim odrazima tamnih senki i bojažljivim odrazima svetla. Manastir Svetog Nikole Šišovskog se nalazi na levoj obali reke Treske, oko 12 km od Skopja, na steni ispod koje je kanjon i manastir Svetog Andrije.

Manastir Svetog Andrije je sagradio kraljević Andrija – najmlađi sin srpskog kralja Vukašina Mrnjavčevića. Manastir Svetog Andrije čuva freske visoke umetničke vrednosti, raspoređene u tri zone, koje su oslikali mitropolit Jovan i monah Grigorije. Mitropolit Jovan je takođe freskama oslikao manastir Zrze kod Prilepa. U prvoj zoni su naslikane freske koje predstavljaju pravoslavne svetitelje u stojećem stavu. U južnoj konhi manastira Svetog Andrije su naslikani apostoli i evangelisti Marko, Matej, Jovan i Luka, dok su na južnom zidu Sveti ratnici Sveti Đorđe i Sveti Dimitrije. Južno od ulaza, na zapadnom zidu crkve Svetog Andrije je naslikan arhanđel Mihajlo, a severno od ulaza arhanđel Gavrilo. Na severnom zidu su predstavljeni Sveti ratnici – Sveti Teodor Stratilat i Teodor Tiron. U južnoj konhi su naslikani likovi apostola Pavla, Andrije, Petra i Bogorodice Zastapnice. Između prve i druge zone fresaka manastira Svetog Andrije su poprsja monaha i svetaca. U drugoj zoni fresaka su naslikana Hristova Stradanja, koja započinju predstavom Tajna večera, dok je na zapadnom zidu naslikano Uspenje Bogorodice. U trećoj zoni fresaka su predstavljeni Veliki praznici, sa Rođenjem Hrista u apsidi. U južnoj konhi je naslikano Hristovo Raspeće i Silazak u pakao. Na pandantivima su naslikani evanđelisti, a na tamburu proroci.

Freske u priprati crkve Svetog Andrije, koja je dograđena kasnije od gradnje crkve, oslikane su 1559-60. godine. Freske manastira Svetog Andrije u kanjonu Matke su po stilu posebne, ali se njihova ikonografija razlikuje od ostalih srednjovekovnih spomenika u Makedoniji. Slikari su se oslobodili vizantijske ikonografije i umesto prikazivanja figura svetih pustinjaka, čuda Isusovih i scena iz života Bogorodice, oslikali su stojeće figure svetih ratnika u punoj veličini, što je bio pomak u rešavanju problema perspektive i položaja figura u ograničenom prostoru. Impresivni prikazi fresaka Svetih ratnika čuvaju ulaz u crkvu.

Manastir Matka ili manastir Svete Bogorodice, iz 14. veka, se nalazi na levoj obali reke Treske. Natpis iznad ulaza u crkvu manastira Matka pominje osobu Milicu, koja je 1497. godine zatekla manastir Svete Bogorodice u jadnom stanju i bez krova. Milica je obnovila krov i freske, izgradila trem i zasadila manastirske vinograde. Neki radovi na obnovi manastira Matka su vršeni krajem 19. veka. Crkva manastira Svete Bogorodice Matka ima oblik uzanog upisanog krsta. Kupola sa četiri prozora i četiri slepe arkade, koju podržavaju pilastri, smeštena je iznad središnjeg dela crkva. Crkva Svete Bogorodice u Matki ima trostranu spoljnu oltarsku apsidu. Fasade su oživljene lezijama, dok su prozori mali i smešteni visoko na zidovima, omogućavajući veće površine za oslikavanje freskama. Freske potiču sa kraja 15. veka i odlikuju se svim obeležjima fresko slikarstva tokom turskog perioda vladavine, predstavljajući značajno opadanje u odnosu na freske obližnjeg manastira Svetog Andrije. Danas su vidljive sledeće zone fresaka u unutrašnjosti crkve manastira Matke : figure u punoj veličini i medaljoni predstavljaju scene Stradanje i Velikih praznika, dok se portreti zadužbinara Milice i Nikole, u odorama velikodostojnika nalaze u donjoj zoni zapadnog zida. Oslikani monaški likovi potvrđuju da je u pitanju drevno sveto manastirsko mesto, a prikazi svetitelja srpske tradicije – Svetog Simeona Nemanje i Svetog Petra Koriškog – potvrđuju dominaciju Pećke Patrijaršije u vreme obnove hrama i njegovog oslikavanja. Slikar ovih fresaka nije imao odgovarajuću veštinu i umeće, te je ostvario zamrljanu boju i nejasne oblike. U smislu ikonografskih detalja na freskama manastira Matka, slikar je često zapostavljao uobičajene tradicionalne redoslede scena.

Manastir Matka je popularno izletište stanovnika i posetilaca Skopja, koji borave u malenom, obližnjem hotelu, do koga se stiže asfaltnim putem. Konaci su sagrađeni 1886. godine, 1998. godine je manastir Matka ponovo oživeo i predstavlja monaško središte molitve, na čijem čelu je igumanija Perpetua. Celina manastira Matka – Presvete Bogoridice obuhvata crkvu, zvonik, konake, vladičanski dvor i kuću u kojoj zive čuvari koji brinu o čistoći i urednosti, česma sa svežom izvorskom vodom.

Zahvaljujući uglavnom svom izuzetno dobrom položaju u blizini Skopja, kanjon Matke privlači lokalno stanovništvo, ali i brojne posetioce-turiste iz čitavog sveta. Kanjon Matke je najbolje planinarsko područje Makedonije. Sezona planinskog penjanja počinje oko Uskrsa i završava se krajem novembra. Vožnja kajaka – kajakarenje na reci Treski je zanimljiv sport, kao i ribolov, lov i plivanje. U Kanjonu Matke se nalazi 10 pećina, od kojih je najkraća duga 20 metara, a najduža pećina je duga 193 metara i smatraju je najdužom u Evropi. Kanjon Matke odlikuju dve okomite jame, koje se spuštaju u dubinu od 35 metara i pravi su izazov za alpiniste.

Rezervat šuma Jasen je proglašen Nacionalnim Parkom 1958. godine. Rezervat Jasen zauzima površinu od 24000 hektara i proteže se planinskim masivima Suve Gore, Suve Planine i Karadžice. Rezervat Jasen pripada kategoriji Specijalnog Parka Prirode Makedonije, koji štiti mnoge vrste flore i faune, kao i druge prirodne retkosti.

 

 

SHARE IT: