Jaši – Iasi

Jaši je drugi po naseljenosti grad Rumunije koji se nalazi u severoistočnoj Rumuniji, na granici sa Moldavijom. Smešten u istorijskom delu moldavskog regiona, grad Jaši je tradicionalno bio jedan od ključnih centara društvenog, kulturnog, akademskog i umetničkog života Rumunije. Po nekim izvorima, grad je nazvan po sarmatskom plemenu Jaziga koje je naseljavalo područje oko reke Prut. Postoji pomen i drugog plemena Jasi koje je živelo sa Kumanima u kavkaskoj oblasti. Po njihovom prodoru ka zapadu su, pored drugih područja Balkana, naselili i oblast reke Prut.

Grad Jaši je bio glavni grad Kneževine Moldavije od 1564. do 1859. godine, te Ujedinjenih kneževina od 1859. do 1862. godine, kao i glavni grad Rumunije od 1916. do 1918. godine. Sa sedištem prvog Univerziteta u Rumuniji i prve inženjerske škole, Jaši je drugi po veličini univerzitetski centar u državi, sa 5 javnih i 7 privatnih univerziteta koje pohađa preko 75000 studenata.

Jaši je vekovima bio na raskršću najvažnijih trgovačkih puteva koji su povezivali Poljsku, Mađarsku, Rusiju i Konstantinopolj. Zahvaljujući svojoj bogatoj istoriji, Jaši je bio glavni centar moldavske kulture od 1408. godine i ima skoro 100 pravoslavnih crkava koje se nalazi na takozvanoj Zlatnoj visoravni. Najstarija pravoslavna crkva u Jašiju je posvećena Svetom Nikoli i potiče iz vremena vladavina Stefana Hrabrog – 1457-1504. godine. Međutim, najlepša Vladičanska crkva iz 17. veka je posvećena Svetoj Petki – Crkva Tri jerarha, poslednji i najlepši primer vizantijske umetnosti koju je od 1635-1639. izgradio Vasile Lupu. Njeni spoljni zidovi i dvostruki toranj su raskošno izrezbareni, kako neki kažu, u obliku kamene čipke.

Kulturni život Jašija se odvija oko Palate kulture – Palatul Culturi, Narodnog pozorišta – najstarijeg u Rumuniji, Operi, Jaši Nacionalne Filharmonije, Pozorišta Tătărași Atheneum, čuvene poznate Botaničke bašte – najstarije i najveće u Rumuniji, centralne Univerzitetske biblioteke – najstarije u Rumuniji, nizom muzeja i zadužbiina, nezavisnog pozorišta i nekoliko studentskih organizacija. Jedinstvena građevina Vladičanske crkve u Jašiju je sagrađena u neogotskom stilu od 1906-1925. godine, delimično na temeljima srednjovekovog kraljevskog dvora koji se pominje u dokumentima iz 1434. godine. Danas ova građevina sa 365 soba čuva Biblioteku Gheorghe Asachi i četiri gradska muzeja – Muzej Moldavske Istorije, Etnografski muzej, Muzej umetnosti i Muzej Nauke i tehnike.

Vladičanska Crkva Svete Paraskeve – Svete Petke u Jašiju je najveća pravoslavna crkva u Rumuniji. Sveta Paraskeva – Sveta Petka Balkanska, poznata kao i Bugarska Sveta Petka, Srpska Sveta Petka, Srpska Paraskeva, Beogradska Paraskeva, Nova Parascheva i Света Петка /Sveta Petka ili Петка Параскева /Petka Paraskeva, Paraskeva Pyatnitsa, Parascheva Trnovska) je bila ženska svetiteljska isposnica iz 10. veka. Sveta Petka je izuzetno poštovana na Balkanu kao zaštitnica vezilja, radnica sa iglom, pletilja i tkalja. Netruležne mošti Svete Petke su nadaleko poštovane i prenošene u nekoliko svetih mesta širom Balkana – 1238. godine su mošti prenete iz Kallikratee u Veliko Trnovo, glavni grad Drugog Bugarskog Carstva. 1393. godine su mošti Svete Petke prenete u Beograd, u posebno sagrađenu crkvu Ružicu. Kada je Beograd pao pod nadiruću otomansku vlast, 1521. godine, mošti Svete Petke su prenete u Konstantinopolj. 1641. godine su prenete u Crkvu manastira Tri jerarha u Jašiju, a 1881. u Vladičansku crkvu u Jašiju, gde se od tada čuvaju i iznose pred vernike tokom velikih praznika.

SHARE IT: