Bukurešt Rumunija

Bukurešt je ubrzan i živ grad, najveća metropola Rumunije, u kojoj živi preko 3 miliona stanovnika. Poznat po širokim bulevarima sa tri trake, predivnim građevinama stila Belle Époque i dobrom glasu “grada sa sjajnim provodom”, zbog čega je 1900-tih dobio nadimak “Mali Pariz“, Bukurešt, glavni grad i najveći grad Rumunije je danas užurbana metropola, sa nesvakidašnjim spojem kulturnih uticaja koja poslovnim gostima ili radoznalim turistima pruža odlične mogućnosti za opuštanje i nadahnjujuće doživljaje.

Legenda kaže da je grad Bukurešt, na obalama reke Dombovite, osnovao pastir Bucur, čije ime u bukvalnom prevodu znači “zadovoljstvo“. Navodno da je muzika frule koju je pastir svirao zanela ljude, a njegovo ukusno grozđe iz obližnjih vinograda osvojilo lokalne trgovce koji su grad nazvali po ovom pastiru.

Bukurešt je gravni grad Rumunije, smešten na obalama reke Dambovite koja se spaja sa rekom Arges, pritokom Dunava. Nekoliko jezera se prostire gradom, duž reke Colentine pritoke reke Dombovite, među kojima su jezera Herăstrău, Floreasca, Tei i Colentina. Osim toga, malo veštačko jezero Cismigiu koga okružuje vrt Cismigiu se nalaze u centru Bukurešta. Ime Cismigiu potiče od turskog izraza cismea, što znači “javna česma.” Vrt Cismigiu ima bogatu istoriju, jer su ga posećivali brojni pesnici i pisci. Vrt Cismigiu je otvoren 1847. godine, po projektu nemačkog arhitekte i danas je glavno mesto rekreacije u centru Bukurešta. Za Cismigiu Vrt je sa rumunskih planina doneto više od 30000 drveća i biljki, dok egzotične biljke ovog parka potiču iz botaničkih bašti Beča.

Pored jezera Cismigiu, Bukurešt obuhvata nekoliko drugih velikih raskošnih parkova i vrtova, među kojima su Herastrau Park i Botanička basta. Herăstrău je veliki javni park u severnom delu grada oko jezera Herăstrău, u kome je smešten Seoski muzej. Botanička bašta Bukurešta je najveća u Rumuniji i obuhvata 10000 vrsta biljaka, od kojih su mnoge egzotične, je omiljeno mesto u kome je u prošlosti uživala kraljevska porodica.

Bukurešt se nalazi na jugoistočnom kraju rumunske nizije, na području koje je nekada pokrivala šuma Vlasiei, od koje je, iskrčavanjem, nastala plodna ravnica. Za Bukurešt se tradicionalno kaže da leži na sedam brda. Ukupna površina grada Bukurešta iznosi 226 m2. Nadmorska visina Bukurešta varira između 55.8 metara na mostu Dâmbovita, u jugoistočnom Bukureštu i 91.5 metara, kod crkve Militari. Bukurešt ima relativno okrugao oblik, čiji je centar smešten otprilike u središtu račvanja glavnih saobracajnica, koje se pružaju pravcima sever-jug i istok-zapad, kod Trga Univerziteta. Prečnik Bukurešta, od Trga Univerziteta do oboda grada u svim smerovima iznosi oko 10 do 12 km. Do nedavno su periferni krajevi Bukurešta uglavnom bili seoski, ali posle 1989. godine je počela izgradnja novih delova grada oko Bukurešta, u blizini okruga Ilfova. Dalja urbanizacija Bukurešta se očekuje posle 2012. godine, kada bude formirano jezgro grada, koje će obuhvatati razne zajednice i gradove Ilfova i okolne okruge.

Athenaeum Bukurešt

Zdanje Athenaeuma je sagradeno 1888. u neoklasicnom stilu, na inicijativu grupe rumunskih intelektualaca, a danas je ono jedan od simbola Bukuresta. U Atheaneumu je sediste filharmonije “George Enescu”. U ovom izuzetno akusticnom zdanju su nastupali brojni svetski muzicari, kao sto su Jehudi Menjuhin, Zubin Mehta, Ion Voicu, Sergiu Celibidache i Madrigal Choir, dok je Atheaneum svake godine domacin Medunarodnog festivala i takmicenja George Enescu.

Kuća slobodne štampe (Casa Presei Libere) Bukurešt

Impresivnu građevinu Casa Scanteii, koja stoji nekako preteći na ulazu u Bukurešt, (i dalje svetski poznata) je projektovao arhitekta Horia Maicu i sagrađena je 1956. godine, godinu dana pošto je sagrađena izuzetno slična zgrada Palate kulture i nauke u Varšavi u Poljskoj. Originalno su u njoj bile smeštene sve štamparije i novinske kuće Bukurešta, koju funkciju ima i danas, uz Berzu Bukurešta, smeštenu u južnom krilu.

Trijumfalni luk (Arcul de Triumf) Bukurešt

Originalno sagrađen od drveta, 1922. godine, u slavu rumunskih vojnika koji su se borili u Prvom svetskom ratu, Trijumfalni luk Bukurešta koji danas vidimo, sagrađen od Deva granita, potiče iz 1936. godine. Trijumfalni luk, visok 26 metara, projektovao je arhitekta Petre Antonescu. Unutrašnje stepenice omogućavaju posetiocima da se popnu do vrha Trijumfalnog luka, odakle se pruža izvanredan pogled na grad. Skulpture koje ukrašavaju Trijumfalni luk u Bukureštu su izradili vodeći rumunski umetnici, mešu kojima su Ion Jalea, Constantin Medrea i Constantin Baraschi.

Bulevar Pobede (Calea Victoriei) Bukurešt

Bulevar Pobede u Bukureštu je najstariji i verovatno najlepša prometnica grada. Sagrađen 1692. godine kao veza između Starog kneževog dvora i Palate Mogosoaia, Bulevar Pobede je originalno bio popločan hrastovim gredama. Ulica je dobila ime Calea Victoriei 1878. godine, posle rumunskog rata za nezavisnost. Između dva svetska rata je bulevar Calea Victoriei postao jedna od najmodernijih ulica Bukurešta. Šetajući Bulevarom Pobede, od Piata Victoriei do Piata Natiunilor Unite omogućava upoznavanje nekih od najveličanstvenijih građevina Bukurešta, kao što su Cantacuzino Palace, istorijski Trg Revolucije, Dom vojske, sedište CEC i Muzej Narodne istorije.

Palata Cantacuzino (Palatul Cantacuzino) Bukurešt

Za Grigora Cantacuzina se veruje da je 1899. godine bio jedan od najbogatijih državljana Rumunije. Kao premijer, želeo je da sagradi najelegantiju građevinu u Bukureštu. Palata Cantacuzino u Bukureštu je sagrađena u eklektičkom francuskom arhitektonskom stilu, između 1898. i 1900. godine po projektima arhitekte Iona Berindei. Kombinacijom elemenata neoklasicističke arhitekture, ovu palatu krase terase od kovanog gvožđa, visoki lučni zidovi i visoka kapija – sa elegantnim vratima od kovanog gvožđa, koje povezuju dva lava. Muzej Geoga Enescu se danas nalazi u Palati Cantacuzini.

Trg Revolucije (Piata Revolutiei) Bukurešt

Trg Revolucije je stekao popularnost kada su svetske TV stanice prenele poslednje trenutke moći Nikolaja Čaušeskua, 21. decembra 1989. godine. Ovde, na balkonu nekadašnjeg sedišta Komunističke partije zurio u neverici, dok se njegov narod skupljao na trgu ispod njega. Napustio je u belim helikopterom razbesnelu masu, ali je van grada, nekoliko dana kasnije uhvaćen. Značaj trga Revolucije potiče iz mnogo ranijeg vremena od dramatičnih događaja revolucije 1989. godine. Na udaljenoj strani trga stoji nekadašnja Kraljevska palata, u kojoj je danas Narodni Muzej, veličanstveni rumunski Athenaeumi istorijski Hotel Athenee Palace. Na južnom kraju trga možete posetiti malenu, ali lepu Crkvu Kretzulescu.

Kraljevska palata (Palatul Regal) Bukurešt

Sagrađena u neoklasicističkom stilu, između 1927. i 1937. godine, Kraljevska Palata je do 1947. godine bila rezidencija Kralja Carola II i njegovog sina, Kralja Mihaila I, kada je u Rumuniji ukinuta monarhija. U Kraljevskoj Palati je Kralj Mihail, sa 18 godina izvršio državni udar, kojim je, tokom Drugog svetskog rata, smenjena pro-nacistička vlada, posle čega je Rumunija stala na stranu Alijanse. Danas se u nekadašnjoj Kraljevsoj palati nalazi Muzej Nacionalne umetnosti Rumunije.

Hotel Athenee Palace Bukurešt

Sagrađen 1914. godine, po projektu francuskog arhitekte Teophila Bradeau, hotel Athenee Palace (trenutno luksuzni Hotel Hilton Bukurešt) je postao čuven po romanu Balkanska trilogija, Olivije Maning, kao centar intriga i špijunaže tokom Drugog svetskog rata. Britanske i nemačke diplomate su tajno radile, krojile tajne planove i špijunirale jedni druge u engleskom baru hotela, koji je bio sastajalište bogatih i moćnih, dok je društvo oko njih propadalo. Hotel je preživeo snažno bombardovanje tokom Drugog svetskog rata i obnovljen je 1945. godine.

Crkva Kretzulescu Bukurešt

Smeštena između drugih istorijskih građevina na Piata Revolutiei, ova male pravoslavna crkva, izgađena od crvenih cigala 1722. godinem u jedinstvenom arhitektonskom stilu je zadužbina velikog kancelara Iordache Kretzulescu i njegove žene Safte, ćerke Constantina Brancoveanua. Unutrašnje freske je oko 1860. godine naslikao čuveni rumunski slikar Gheorghe Tattarescu.

Kraljevska Palata Velike koncertne dvorane (Sala Palatului) Bukurešt

Smeštena uz Kraljevsku palatu, građevina sa konkavnim krovom iz 1960. godine, je mogla da primi 3000 članova komunistilke partije Rumunije, koji su svake pete godine učestvovali na partijskom kongresu. Na ovoj govornici je Nikolaj Čaušesku izneo svoju viziju multilateralno razvijenog socijalističkog društva. Danas ogroman prostor prima raznovrsne konferencije i događaje, među kojima su koncerti Međunarodnog Festivala Georgea Enescua.

Dom vojske (Cercul Militar National) Bukurešt

Remek delo neoklasike, koje zadivljujuće stoji je, po projektu rumunskog arhitekte Dimitrie Maimaroiu, sagrađeno 1912. godine za društvene, kulturne i obrazovne potrebe rumunske vojske. U balskim dvorana se još uvek održavaju zvanični prijemi i banketi, dok stepenišni prostor zauzima vojna biblioteka, kao i učionica za službenike. Glavni deo zgrade nije namenjen civilima, dok su simpatični restoran i terasa otvoreni za otvoreni za publiku.

Palata Štedionice (Casa de Economii si Consemnatiuni / CEC) Bukurešt

Zgrada Palate Štedionice, koju odlikuje jedna od najleših neoklasičnih fasada u Bukureštu, sagrađena je u 19. veku za prvu rumunsku štedionicu, po projektu francuskog arhitekte Paula Gottereanua, koji je između 1875. i 1900. godine projektovao više od 50 zgrada u Bukureštu. Palata kvadratnog oblika ima veliku kupolu iznad središnjeg dela, sa metalnim polovinama, odbojenim staklom, što omogućava prirodno svetlo, kao i četiri manje kupole. Luk na ulazu, sa korintskim stubovima je posebno zanimljiv posetiocima zainteresovanim za arhitekturu Bukurešta.

Četvrt Lipscani Bukurešt
Jedinstveni šarm Bukurešta možete verovatno najbolje upoznati u četvri poznatoj kao Lipscani, koja obuhvata mešavinu ulica između Calea Victoriei, Bulevara Bratianu, Bulevara Regina Elisabeta i reke Dambovite. Nekada glamurozni stambeni deo, stari centar je danas preuređen u bogat kraj. Početkom 1400. godine je većina trgovaca i zanatlija – Rumuna, Austrijanaca, Grka, Bugara, Srbija, Armena i Jevreja – otvorila svoje radnje u ovom delu grada. Uskoro je ovaj kraj dobio ime Lipsca ili Leiptzig. Ostale ulice su dobile nazive po raznim zanatima i esnafima, kao što su Blanari – krznari, Covaci – kovači, Gabroveni – nožari i Cavafii Vechi – obućari. Mešavina nacija i kultura je omogućila mešavinu arhitektonskih stilova, od baroka, preko neoklasike do art nouva. Danas je kvart Lipscani mesto brojnih galerija, antikvarnica i kafića. Možete šetati uzanim kaldrmisanim ulicama, tokom lepog dana i zamišljati vlasnike radnjica blizu svojih radnji, koji pozivaju na kupovinu njihovih proizvoda, cenkajući se oko konačnih cena. Nemojte zaboraviti da svratite do pravougaonog dvorišta Hanul cu Tei, između ulice Strada Lipscani i Strada Blanari, gde se nalazi mnoštvo umetničkih prodavnica i antikvarnica.

Stari Knežev dvor i crkva (Palatul si Biserica Curtea Veche) Bukurešt

U središtu istorijskog dela Bukurešta se nalaze ostaci Starog Kneževog dvora (Curtea Veche), koga je u 15. veku sagradio Vlad Tepes, poznat kao Vlad Dracula. Po lokalnoj priči, Vlad je držao zatvorenike u tamnici, koja je počinjala ispod Kneževog dvora, proširen ispod grada. Od svega toga je danas ostalo par zidova, lukova, grobova i korintski stub. Stari dvorski muzej je osnovan 1972. godine, kada su arheološkim istraživanjem otkriveni svedoci najranijih stanovnika Bukurešta – ostaci tvrđave, kao i dačka keramika i rimski novčići. Najstariji dokumenat koji potvrđuje poreklo imena grada Bukurešta, izdat 20. septembra 1459. godine i potpisan od strane kneza Vlada Tepeša, je pronađen ovde. Pored dvora je Stara dvorska crkva (Biserica Curtea Veche), iz 1559. godine, koju smatraju najstarijom u Bukureštu. Tokom dva veka je crkva služila za krunisanje rumunskih kraljevića. Očuvane su neke originalne freske iz 16. veka.

Narodna Banka Rumunije (Banca Nationala a Romaniei) Bukurešt

Narodna Banka Rumunije (BNR) se nalazi u jednoj od najčuvenijih zgrada u Rumuniji – Hanul Serban Voda, u kojoj su od 1678. do 1883. godine bila sedišta raznih institucija – pivnica, konačište i ženski internat ! Posle dva požara, koja su opustošila zgradu je 1883. godine izravnato zemljište, te je 1885. godine zapečeta gradnja Narodne Banke Rumunije, po projektu francuskih arhitekata Cassiana Bernarda i Alberta Gallerona. Izgrađena u neoklasičnom francuskom stilu, zgrada Narodne Banke Rumunije ima fasadu sa korintskim stubovima i ogromnu centralnu bankarsku salu. Vreme je ostavilo tragove na ovog zgradi, ali su ostaci klasike još uvek vredni divljenja.

Univerzitetski trg (Piata Universitatii) Bukurešt

Užurban gužvom i saobraćajem od ranog juta do kasno noću, ovaj deo Bukurešta predstavlja jedno od najpoznatijih mesta susreta. Trg na svakom od svoja četiri ugla ima neka jedinstvena arhitektonska zdana, počev od Arhitektonske Škole Univerziteta Bukurešta, Narodno pozorište Bukurešta, neoklasične Bolnice Coltea i njene prekrasne crkve (1702-1794) do Sutu Palate, u kojoj se danas nalazi Istorijski Muzej Bukurešta.

Deset kamenih krstova na malom ostvru u sredini Univerzitetskog daju počast žrtvama revolucije 1989. godine. Ispod Univerzitetskog Trga se nalazi podzemni prolaz koji pešacima omogućava da pređu sa jedne strane trga na drugu i dođu do podzemne stanice, sa prodavnicama i restoranima.

Parlament – Skupština Rumunije (Palatul Parlamentului) Bukurešt

Monumentalna Palata Parlamenta – Skupštine Rumunije, ranije poznata kao Narodna Palata, koju je sagradio komunistički vođa Nikolaje Čaušesku, predstavlja, posle Pentagona, drugu po veličini upravnu zgradu na svetu. Palata Parlamenta (Palatul Parlamentului) u Bukureštu je višefunkcionalna građevina, koja obuhvata oba doma rumunskog parlamenta. Po Ginisovom rekordu, Palata Parlamenta u Bukureštu je najveća građanska upravna zgrada, kao i najskuplja administrativna građevina, koja je sagrađena velikim naporima. Palata Parlamenta je projektovana i gotovo završena tokom Čaušeskuove vladavine kao sedište političke i upravne moći. Nicolae Ceausescu – Nikolaj Čaušesku ju je nazvao Kuća Republike (Casa Republicii), ali je brojni Rumuni zovu Narodna kuća (Casa Poporului). Parlament je gradilo 20000 radnika i 700 arhitekata. Parlament u Bukureštu ima 12 spratova, 1100 prostorija, hodnik dužine 100 metara i četiri podzemna nivoa, sa ogromnim bunkerom za zaštitu od nuklearnog napada. Kada je 1984. godine započeta gradnja Parlamenta u Bukureštu, diktator je nameravao ovu zgradu za sedište vlade. Više od tri decenije nakon sloma komunizma, zgrada Parlamenta u Rumuniji, taj džinovski simbol moći koji je za sobom ostavio ozloglašeni predsednik Nikolaje Čaušesku i dalje privlači turiste iz celog sveta. Danas je u njoj Skupština Rumunije i služi kao međunarodni kongresni centar. Zgrada Parlamenta u Bukureštu je izgrađena isključivo od rumunskog materijala i odiše kvalitetom koji su izveli najbolji majstori i umetnici Rumunije. Razgledanje Parlamenta u Bukureštu obuhvata mali deo vrhunski uređenih prostorija, velikih sala i odeljenja, koje je koristio Senat kada nije zasedao. Unutrašnjost je luksuzni prikaz kristalnih lustera, mozaika, hrastove lamperije, mermera, zlatnog lišća, vitraža na prozorima i podova prekrivenih raskošnim tepisima.

Zanimljive činjenice: Parlament je druga zgrada u svetu po površini koju zauzima, posle Pentagona i treća na svetu po zapremini, posle Cape Canarevala u Americi i Velike Piramide u Egiptu. Kristalni luster u Sali za ljudska prava (Sala Drepturilor Omului) je težak 2,5 tone. Neki lusteri imaju 7000 sijalica.

Građanski Centar (Centrul Civic) Bukurešt
Čaušeskuova megalomanija u građenju je dostigla vrhunac izgradnjom Građanskog centra, na prostoru južno dela Palate Parlamenta, duž Bulevardul Unirii. Bukurešt je pretrpeo značajnu štetu od bombardovanja saveznika tokom Drugog svetskog rata i u zemljotresu 4. marta 1977. godine. Međutim, nijedan od ovih događaja nije promenio izgled grada kao ponovne obnove 80-tih godina 20. veka, kada je podignut svaki osmi kvadratni kilometar starog istorijskog dela grada, uključujući manastire, crkve, sinagoge, bolnicu i čuven sportski stadion Art Deco stila. Oko 40000 ljudi je iseljeno po obaveštenju posle samo jednog dana, kako bi se stvorio prostor za izgradnju stanova u zgradama koje su predstavljale neoklasičnu staljinističku budalaštinu.

Crkva Svetih Apostola (Biserica Sfintii Apostoli) Bukurešt

Crkva Svetih apostola je jedna od najstarijih crkava u Bukureštu, čiji delovi potiču iz 16. veka, a zvonik iz 1715. godine. Crkva Svetih apostola je prepuna nekim veoma čudnim portretima, koje je zanimljivo pogledati.

Vladičanska Crkva (Biserica Patriarhiei) Bukurešt

Vladičanska crkva, smeštena na brdu Metropoliei, jednom od nekoliko uzvišenja Bukurešta, je od 17. veka sedište Rumunske pravoslavne crkve. Unutrašnjost vizantijskog stila krase najlepši ikonostasi u Bukureštu, kao i par jedinstveno rezbarenih oltara koji pružaju duhovu lepotu tokom liturgijskih službi koje vodi rumunski partrijarh. Crkvu je između 1656. i 1658. godine, po ugledu na manastir Curtea de Arges, sagradio Constantin Serban Basarab, vladar pokrajine Vlaške. Crkva je postala vladičansko sedište 1668. godine, a 1925. godine centar pravoslavne crkve Rumunije. Unutrašnjost vizantijskog stila sa vrhunskim ikonostasima, kao i par izuzetno lepo izrezbarenih oltarskih strana, daju lepotu tokom službi koje služi rumunski patrijarh. Ova pravoslavna crka iz 17. veka, ukrašena brojnim prekrasnim freskama i ikonama, dominira jedinstvenom celinom kapela i palata, kao i rezidencijom rumunskog patrijarha.

Prekrasna Patrijaršijska Crkva – Catedrala Patriarhală din București je jedinstveno religiozno mesto koje čuva izvanredne primerke i dela religiozne umetnosti. Ovaj stil pravoslavne patrijaršijske crkve iz 17. veka obuhvata sklad baroknih, vizantijskih, otomanskih i renesansnih odlika. Na vrhu krova su tri kupole sa četiri kule, svaka sa krstom. Rumunska patrijaršijska crkva je izgrađena 1650-tih godina po nalogu vlaškog princa Konstantina Šerbana Basaraba. Porodica Basarab je bila vlaška dinastija koju je osnovao Basarab I /oko 1310-1352/. Među najznačajnijim predstavnicima ove dinastije su Mircea Stari /1386-1418/, Vlad Dracul /1436-1447/, i Vlad the Impaler /1456-1462 and 1476-1477/, koji su obojica bili inspiracija za likove Drakule – Mihael Hrabri – Michael the Brave /1593-1601/, i Matei Basarab /1632-1654/. Plemenita dinastija Basarab je nestala posle smrti Konstantina Šerbana, 1658. godine. Kuća porodice Basarab je podeljena na dve rivalske dinastije koje su se stalno sukobljavale oko nasleđivanja prestola od kraja 14. do početka 16. veka – Dinastija Danesti /potomci vlaškog vladara Dana I/ i Dinastije porodice Draculesti. Potomci ove porodice su konačno upravljali Vlaškom, vladajući do ujedinjena sa Transilvanijom i Moldavijom, pod vladarem Mihaiom Viteazul, 1600.  godine. Nasleđe dinastije Drăculeşti je započela vladavina Mircee cel Bătrâna, jednog od najznačajnijih vladara vlaške istorije. Međutim, ova dinastija je najpoznatija zbog veze sa unukom vladara Mirče – Vladom III Drăculea. U drevnim vremenima je Basarabia ili Bessarabia korišćena kao sinonim za Vlašku – zemlju Basaraba – Basarabsku zemlju. Brojni nazivi gradova i naselja na području Rumunije vode poreklo od nasleđa vladavine Basaraba.

Pravoslavna patrijaršijska crkva – vladičanska crkva se nalazi na brdu Metropolitan, i predstavlja pravu riznicu istorijskih i verskih građevina. Crkva je bila deo mesta na kome je 1862. izvršeno ubistvo prvog rumunskog premijera,  Barbu Catargiu, koji je upucan sa dva hitca pri izlasku iz crkve, u otvorenoj kočiji.

U unutrašnjosti crkve su brojne freske vizantijskog stila, koje predstavljaju biblijske scene, a koje je 1903. godine doslikao nacionalni umetnik Dimitrie Belizarie. Prekrasni poznaćeni ikonostas i kupola oslikana scenom Bogorodice sa Hristom ukrašavaju crkvu. Posetioci uživaju u razgledanju crkve i njene okoline u kojoj su spomenici čuvenih patrijarha Rumunske Pravoslavne crkve, među kojima su Miron Cristea i Nicodim Munteanu.

Pravoslavna Patrijaršijska crkva dominira brdom Metropolitan, koje je nastalo od nekadašnje utvrđene manastirske pravoslavne celine, sa zidinama. Danas je ovo centar pravoslavlja Rumunije sa značajnim građevinama. Među njima su toranj iz 17. veka, Patrijaršijski Dvor i kapela. Posetioci obično vole da upoznaju jedinstvenu neoklasičnu fasadu Patrijaršijskog Dvora.

Najbliža metro stanica celini vladičanske crkve je Piaţa Unirii 1. Istorijska četvrt Lipscani je udaljena manje od 20 minuta hoda. Ulaz u celinu Pravoslavne patrijaršijske crkve je besplatan. Preporučuje se posetiocima da se obuku jednostavno i skromno, kao i da poštuju vernike koji posećuju ovu aktivnu crkvu. Posetioci takođe uživaju u zasvođenom ulazu ukrašenom prekrasnim mozaicima sa predstavama Hrista i čuvenih pravoslavnih svetitelja.

Crkva je postala vladičansko sedište 1688. godine, a sedište Rumunske Pravoslavne crkve 1925. godine. Veliki broj ljudi u Vladičanskoj crkvi prisustvuje Uskršnjem bdenju. Izvanredan zvonik na ulazu vladičanske crkve je izgrađen 1698. godine, a obnovljen 1958. godine. Uz crkvu se nalazi Patrijaršijski dvor, sagrađen 1708. godine, rezidencija patrijarha Teoktista, najviše ličnosti Rumunske pravoslavne crkve, koji su zatvoreni za javnost.

Stavropolska crkva (Biserica Stavropoleos) Bukurešt

Grčki monah Ioanikie Stratonikeas je 1724. godine podigao Stavropolsku crkvu u Bukureštu. Stavropolsku crkvu odlikuje spoj rumunske i vizantijske arhitekture, prekrasna fasada i vrhunski izrezbaren ulaz sa stubovima. Stavropolska crkva, okružena spokojnom baštom predstavlja arhitektonski biser, koji obuhvata predivne freske i ikone slikane na drvetu. Vredno je prisustvovati liturgiji, ukoliko uspete da nađete mesto u ovoj malenoj ljupkoj crkvi.

Katedrala Svetog Josipa (Catedrala Sfantul Iosif) Bukurešt

Rimokatolička katedrala, sagrađena u periodu od 1873. do 1884. godine od crvenih cigala je remek delo arhitekture koje predstavlja spoj gotskih i rimskih detalja. Svake nedelje su organizovani koncerti na orguljama.

Crkva Svetog Nikole (Biserica Sfantul Nicolae) Bukurešt

Pravoslavna crkva posvećena Svetom Nikoli je zadužbina ruskog cara Nikolaja II, čija izgradnja je vredela 600000 zlatnih rubalja. Crkva Svetog Nikole ima drveni, pozlaćeni ikonostas, navodno sličan oltaru u Arhanđelskoj crkvi u Moskvi.

Palata Mogosoaia i Muzej Brancovenesc (Palatul Mogosoaia & Muzeul Brancovenesc) Bukurešt

Palata Mogosoaia, smeštena u istoimenom selu, na obali Mogosoaia Jezera, arhitektonski podseća na Brancovenesc stil, koga odlikuju rumunski balkoni sa stepeništem, lukovi i stubovi. Palatu Mogosoaia, sa predivnom lođom venecijanskog stila na fasadi koja gleda na jezero i balkonima koje ukrašavaju veličanstveno složeni Brancovenesc duborezi, sa pogledom na glavno dvorište je u periodu od 1698. do 1702. godine podigao vlaški knez Constantin Brancoveanu. Danas se u Mogosoaia Palati nalazi Brancovenesc Muzej, koji čuva dragocena platna, skulpture od drveta i kamena, zlatan i srebrni vez, retke knjige i vredne rukopise. U okviru celine Palate Mogosoaia se nalazi crkva, koju su 1688. godine sagradili i ukrasili grčki umetnici. Originalne freske u unutrašnjosti su dobro očuvane, na kojima su naslikani likovi Constantina Brancoveanua, njegove žene Marije i njihove četvorice sinova i sedam ćerki, obučenih u kraljevsku odeću.

Manastir i jezero Snagov (Manastirea & Lacul Snagov) Bukurešt

Manastir Snagov se nalazi na ostrvu, smeštenom na udaljenoj strani jezera Snagov, oko 20 od centra Bukurešta. Do manastira Snagov se može stići samo čamcem. Na ostrvu u sredini Jezera Snagov se nalazi predivan manastir iz 16. veka, koga je proslavila legenda, po kojoj je je ispred njenog oltara, sahranjen zloglasni Vlad Tepeš Drakula. Vlad je zaista ubijen u borbi sa grupom Turaka u blizini, a glasine su donele vest da su monasi doneli njegovo telo u manastir i propisno ga sahranili. Sto godina posle gradnje manastira Snagov, sagrađenog 1346. godine, Vlad Tepeš je dogradio zidine tvrđave i zatvor. Međutim, arheološkim istaživanjima ovog mesta, sprovedenim 30-tih godina 20. veka je otkriven prazan grob. Ova činjenica je bila jedan od razloga da legende o “vampiru Drakuli” uhvate zamah. Na ploči koja se nalazi na podu crkve manastira Snagov je obeleženo mesto gde se veruje da leže ostaci princa Vlada Tepeša. Po nekim istorijskim izvorima, njegovo obezglavljeno telo je doneto u manastir i sahranjeno ispred oltara. Mesto je jasno obeleženo malim portretom kraljevića, a vaza sa svežim cvećem je takođe jedna od mogućnosti da je ovde sahranjen nacionalni heroj Rumunije. Na ovom mestu su Rosetti i Florescu vršili ispitivanja 1931. godine, ali su samo pronašli kovčeg, bez tela, samo sa nekoliko životinjskih kostiju ! Gde je – bio Vlad Tepes? Postoje 2 glavne pretpostavke. Po jednoj, njegovo telo je kasnije preneto na mesto u blizini ulaza u kapelu, gde je zapravo i nađeno, iako je pozitivna identifikacija bila teška. Ovo telo je nestalo. Druga pretpostavka je da se telo nalazi na originalnom mestu – u blizini oltara, ali nešto niže. Postoje glasine o novom istraživanju. Ali, za sada, ostaje samo tajna gde se nalaze ostaci Vlada Tepeša.

Seoski Muzej Dimitrie Gusti jezero Herastrau

Smešten na obali jezera Herastrau u Bukureštu, muzej na otvorenom Dimitrie Gusti Village Museum obuhvata par stotina istorijskih zgrada, poljoprivrednih i drugih objekata na površini od 14 hektara koji su brižljivo preneti sa svojih originalnih lokacija širom Rumunije i ovde postavljeni. Seoski Nacionalni Muzej Dimitrie Gusti je osnovan 1936. godine u Bukureštu i obuhvata većinu objekata seoske arhitekture iz sredine 19. veka, sa 360 spomenika, 60,000 objekata u zbirkama i preko 250.000 istorijskih dokumenata. Spomenici Seoskog Muzeja u Bukureštu su potpuno originalni i verno predstavljaju tradicionalni način života Rumuna, čineći izgrađeno i stvoreno nasleđe, koje obuhvata i nešto starije eksponate. Na primer, zgrade iz Berbestija – regiona u centralnoj Rumuniji, potiču iz 1775. godine. Seoski Nacionalni Muzej Dimitrie Gusti treba obavezno da posete oni posetioci koji nemaju prilike da putuju van Bukurešta i upoznaju jedinstvena seoska područja Rumunije.

Srbija – Bugarska – Rumunija Grand Tura

Balkan tura Abanija-Makedonija-Bugarska-Rumunija

 

SHARE IT: