Budva Crna Gora
Budva je poznata prestonica crnogorskog turizma, najstariji grad istočog Jadrana, bogate istorije preko 2500 godina, udaljen 74 km od Podgorice i 530 km od Beograda.
Budva ima tragove ilirske, helenske, rimske, slovenske i romanske kulture koji čine osnove evropske civilizacije. Stara Budva privlači pažnju svojim položajem na grebenu, na severnom vrhu pitomog zaliva. Postojeća utvrđenja Budve iz vremena mletačke vlasti samo podsećaju na srednjovekovnu tvrđavu, a u temeljima su im ostaci helenističkih i srednjovekovnih zidina. Na crnogorskom primorju, pored Kotora, jedino Budva ima zidine koje okružuju gotovo celokupno gradsko jezgro, koje obuhvata uske uličine i male trgove – pijacete. Stari deo Budva krase piloni – kapije antičke Budve koje datiraju iz 6 v. pre n.e., ostaci antičke nekropole sa izuzetno bogatim pokretnim arheološkim nalazima, rimski kapiteli, rimski i ranohrišćanski mozaici, rimske terme, srednjovekovne zidine sa Citadelom. U ranom srednjem veku, Budva je vizantinski grad, sa grčkom vojnom posadom – garnizonom i ilirsko-romanskim stanovništvom, a nastanjivali su je i grčki i italijanski trgovci. Srbi žive po župama i nekoliko vekova su podanici vizantijskog cara. Po osamostaljenju Dukljanske kneževine, Budva ulazi u njen sastav, a kasnije u sastav Kraljevine Duklje. Posle1181. godine je Budva u državi Stefana Nemanje – Kraljevini Srbiji. Po uzoru na Dušanov zakonik, sačinjen je u vreme cara Stefana Uroša IV Nemanjića Statut grada Budve. U kasnijem periodu, ovaj grad se nalazio pod vlašću Balšića, Crnojevića i Srpske despotovine. Koristeći prodore Turaka na Balkansko poluostrvo, Mlečani nisu zauzimali velike posede odjednom, već su strpljivim i dugotrajnim radom na terenu pridobijali ‘kuću po kuću’. Do 1435. godine su srpskoj despotovini u primorju Zete oduzeli sve osim Bara i Budve. Nakon pada Srpske despotovine pod tursku vlast, 1439. godine, takvo stanje su iskoristili Mleci i preduhitrivši Turke, do 1443. godine zauzimaju ceo obalski pojas Donje Zete, od Bojane do Kotora. Tako su pod njihovu vlast pali i gradovi Ulcinj, Bar i Budva. Posle pada Mletačke republike, Budva ulazi u sastav Austrougarske, gde ostaje do 1918. godine. Budva je, kao i celi Paštrovići i Boka, 1918. godine ušla direktno u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, da bi tek posle Drugog svetskog rata postala deo Crne Gore.
U Budvi posetioce očekuju ostaci arhitekture ranohrišćanske bazilike sa kraja 5. veka nove ere, katedralna crkva Svetog Ivana, koja svoje poreklo vezuje za 7. vek, crkva Santa Maria in Punta iz 840. godine, u kojoj se, takođe u letnjim mesecima, odvija bogat kulturni, likovni i muzički program, crkva Svetog Save Osvećenog iz 12. veka, ostaci crkve Santa Marija de Kastelo na Citadeli (12 -14. vek) i crkva Svete Trojice iz 1804. godine, ispred koje se nalazi grob poznatog književnog velikana, Budvanina Stefana Mitrova Ljubiše (1824-1878). Posebna znamenitost, svetinja i zaštitnica grada Budve je ikona sa predstavom Bogorodice sa Hristom, ili tzv. “Budvanska Gospa”, koja potiče sa kraja 19. veka.
Budva je atraktivno crnogorsko letovalište koje raspolaže sa 16 prekrasnih plaža u svojoj okolini, od kojih 8 budvanskih plaža ima plavu zastavicu za čistoću vode – prestižno međunarodno priznanje za kvalitet i standard usluga i sadrzaja ponude na plaži. Budvanska rivijera se prostire u dužini od oko 25 km i zauzima središnji deo Crnogorskog primorja. Posebnu draž Budvanske rivijere čini četrdesetak naselja, među kojima su i Bečići, smešteni na samo 2 km od Budve, sa dugom peščanom plažom i hotelskim naseljem koji danas predstavljaju mesto sa jednom od najlepših i najvećih plaža na Jadranu. Ostrvo Sveti Nikola ili Školj (ita. scoglio – stijena), kako ga zovu meštani, je najveće crnogorsko ostrvo na Jadranu, koje se prostire na 47 hektara i na gotovo 2 km dužine.
Budva je najveće letovalište Crne Gore. Budva je grad pozorišta, umetnosti i teatra. “Budva Grad-Teatar” je zapravo jedan od najznačajnijih umetničkih i kulturnih događaja u regionu. Budva je takođe i grad pozorišta i festivala, mesto najlepših plaža i luksuznih hotela. Zbog velikog ineteresovanja posetilaca, grad Budva poprima sve modernije obrise i ritmove kroz koje se sve teže razaznaje i oživljava bogata istorija i mediteranski duh ovog kraja. Kako bi posetioci pronikli u dušu lokalnih stanovnika – Paštrovića, Maina, Grbljana i ostalih – moraju probati specijalitete lokalne nacionalne kuhinje i istinski doživeti gostoprimstvo ovih domaćina. Obavezno posetite zidine Starog grada Budve i osetite duh antike i renesansnog šarma Budve.
