Arheološko nalazište Starčevo

Arheološko nalazište Starčevo

Starčevo se nalazi na levoj obali Dunava, 8 km od Pančeva, na putu za Kovin i Smederevo, sa desne strane puta Pančevo-Starčevo. Arheološko nalazište Starčevo je zapravo na ulazu u selo Starčevo, vazdušnom linijom udaljeno oko 8 km od nalazišta Vinča. Zbog izuzetnog značaja otkrivenih nalaza na lokalitetu Starčevo (naročito specifične keramike slikane belom, crnom i crvenom bojom), kultura starijeg neolita na prostoru centralnog Balkana dobila je ime Starčevačka kultura.

Lokalitet tzv. Starčevačke kulture u Starčevu kod Pančeva je otkriven 1912. godine, prilikom eksploatacije zemlje za potrebe ciglane koja je radila do 1919. godine, a do danas je u velikoj meri devastiran (Fewkes, Goldman, Ehrich 1933: 35). Na lokalitetu Starčevo su otkrivene zemunice prečnika 2-6 metara, kružnog i elipsoidnog oblika, od kojih su dve sadržale peći. U samom naselju Starčeva, među zemunicama je pronađeno nekoliko grobova, kao i brojni predmeti, kameno i koštano oružje i oruđe. Proučavanje specifične starčevačke keramike i njenih veza sa slikanom keramikom neolitskih kultura u Podunavlju, Grčkoj i Bliskom Istoku omogućava otkrivanje pravaca kretanja prvih nosilaca neolitskih kultura u našim oblastima. Starčevačka kultura je u svojoj najmlađoj fazi, periodu starijeg neolita, bila paralelna sa vinčanskom kulturom. Efekti Starčevačke kulture su, osim za područje Transdanubije, bili značajni za ostali deo centralne i severne Evrope, jer se ona tokom 200 godina proširila prema severnoj i centralnoj Evropi, obuhvatajući povrsinu od oko 400.000 km2, od Rajne na zapadu do reke Bug na istoku.

Zainteresovanim posetiocima i ljubitelja drevnog nasleđa i neolitske kulture toplo preporučujemo posetu Starčevačkog muzeja u Domu kulture u Starčevu u kome imaju priliku da pogledaju postavku Starčevo kroz vekove, uz stručno vođenje. Ova postavka predstavlja 7500 godina neprekidnog življenja na prostoru Starčeva, uz poseban osvrt na period neolita tj starčevačku kuturu, Banatsku vojnu granicu i industrijsko nasleđe Starčeva.

“Figurina praistorijske Venere nazvana “Crvenokosa boginja”, pečena glina, razdoblje neolita – mlađeg kamenog doba, Starčevačka kultura, oko 6000 – 5500 godina pre nove ere, pronađena na arheološkom lokalitetu Donja Branjevina u selu Deronje u Bačkoj, severna Srbija. Crvenokosa boginja je stojeća ženska figurina sa preuveličanim gluteima i istaknutim grudima, i predstavlja veliku majku, koncept ženskog božanstva karakterističan za rana matrijarhalna društva. Svrstava se među najveće praistorijske figurine pronađene u Srbiji, s obzirom na to da je visoka 38 cm. Crvenokosa boginja je deo Zbirke Narodnog muzeja u Beogradu. Starčevo je jedna od prvih neolitskih kultura na Balkanu, deo kulturnog kompleksa Starčevo-Kereš-Kriš, mogući prethodnik čuvene Vinčanske kulture. Nosioci Starčevačke kulture predstavljaju najranije zemljoradničke zajednice u ovom delu Evrope i prvi su počeli sa uzgojem domaćih životinja na Balkanu”. Izvor : ArcheoSerbia

SHARE IT: