Arheološko nalazište Blagotin Trstenik

Najstariji urbanistički plan na svetu, nastao pre 8000 godina, pronađen je na arheološkom lokalitetu Blagotin kod brda Mali Blagotin, na području sela Poljne, na putu prema Oparicu, 26 km od Trstenika, u podnožju Gledićkih planina. U ovom ranoneolitskom naselju, srpski arheolog dr Svetozar Stanković pronašao je taj plan precizno ugraviran na modelu zrna pšenice. Dr Stanković je bio uveren da je reč o najstarijem urbanističkom planu na svetu, pozivajući se na činjenicu da je do tada za najstariji važio plan Ura – Mesopotamija, čija se starost procenjivala na oko 6000 godina.

Blagotin su osnovali pripadnici starčevačke kulture, odnosno njene najstarije faze – protostarčevo, krajem sedmog i početkom šestog milenijuma pre nove ere. U Blagotinu, koji je predstavljao jedinstveno stambeno, planski uređeno, ekonomsko naselje sa ulicama koje su se slivale ka trgu i hramom na centralnom trgu, ali i religijski centar, živelo je oko 100 porodica, pre svega poljoprivrednika. Na lokalitetu Blagotin je nađeno neverovatnih 16000 fragmenata keramike, figure, manje boginje, glineni modeli zrna pšenica koja ukazuju da je blagotinski ratar verovao da su ona božanskog porekla. Otkriveno je sedam poluzemunica oko trga, gde je posebno svetilište sa boginjom plodnosti i boginjom zemlje. Nađene su i alatke, sadilice, motike, rala od jelenjeg roga. Na osnovu iskopanih statičnih delova žrvnjeva, zaključeno je da su Blagotinci pravili brašno! Otkrića iz devedesetih godina 20. veka su tako ukazivala i na prvu proizvodnju hleba na svetu.

Pored pronađenih predmeta na lokalitetu Blagotin, nađeni su i modeli zrna pšenice od gline koji su donošeni kao darovi u Hram, kao i alati, sečiva, igračke, amulet za zaštitu od zlih duhova. Pronađeni su i darovi u obliku nakita koji pokazuju da je Blagotin bio značajan religijski centar i svetilište u kome se u određeno doba godine sakupljao narod celog Balkana, odnosno Evrope.

U samom Blagotinu je istražen samo deo naselja – nekih 300 m2, od pretpostavljenih šest hektara, a već pokretni nalazi svedoče o značaju. Deo blagotinske zbirske čuva se u Beogradu, a pokušaćemo da u dogovoru sa stručnjacima sve što je moguće vratimo u Trstenik. Meštani ovog kraja Poljne, Velike Drenove, Stragara i okolnih mesta veruju da će stručnjaci-arheolozi nastaviti da istražuju lokalitet Blagotin u narednom periodu, da bi se otkrila tajna ovog veoma značajnog istorijskog lokaliteta.

Blagotin nije imao bedeme, pa je zbog toga dobio naziv „Blatogin, grad dobrih ljudi“. Do sada je istraženo samo 2,5% ovog nalazišta, a posle iznenadne smrti dr Svetozara Nanija Stankovića 1996. godine, stalo se sa arheološkim istraživanjiva na lokalitetu Blagotin, obustavljene su i inovatorske ideje studentskih arheoloških kampova, dok je doktorat vrsnog pedagoga i naučnika, dr Stankovića, nepravedno zapostavljen i zaboravljen.

O ovom lokalitetu snimljene su i tri dokumentarne mini serije za program Radio Televizije Srbije 1993. godine, u režiji Slobodana Ž. Jovanovića. Prema pisanim podacima koje je sačinila ekipa arheologa i dr Stanković, hram na Blagotinu je zidan 6000 godina pre Hrista i imao je poluzid odvojen od profanog prostora, oblika presečene pečurke, gde su se nalazila četiri prestola, postavljena tako da pokazuju apsolutni sever-jug. U inicijalnom delu oltara, na dubini od 2,5 m, nalazila se razbijena lobanja jelena sa rogovima postavljenim pod određenim uglom, što je po prvi put pojava u istoriji čovečanstva. U unutrašnjosti oltara pojavljuje se cik-cak linija koja je usko vezana za kult. Dve skulpture „Velike majke“, okrenute licem prema zapadu, nađene su u južnom delu Hrama na nalazištu Blagotin. Ove figure su ostavština neolitskog čoveka za budućnost, koja u sebi nosi kompletnu filosofiju ljudske vrste.

SHARE IT: