Prespansko jezero – Region Prespe

Region Prespe i Prespanskog jezera je međudržavno zaštićeno područje između Makedonije, Grčke i Albanije, na nadmorskoj visini od 850 metara, okruženo planinskim vencima koji se prostiru oko obala jezera. Prespansko jezero je ekosistem od velikog značaja za biodiverzitet i endemske prirodne vrste Balkana, tj. stanište više od 1500 biljnih vrsta, 40 vrsta sisara, 260 vrsta ptica selica i stanarica, 32 reptila i amfibija i 17 vrsta riba, uključujući vrste koje se nalaze samo na ovom području. Močvare regiona Prespe predstavljaju pravi raj za posmatrače ptica iz čitavog sveta na području između Resenskog polja i planina Babe, Suve Gore i Galičice. U okolnim planinama žive mrki medved, vuk, ris i divlja svinja, dok je Prespansko jezero jedno od poslednjih staništa Dalmatinskog i Belog pelikana i pigmejskih kormorana u Evropi.

Dva Prespanska jezera – Golemo (Veliko, Macro Prespa) i Malo (Malo, Mikri Prespa) su međusobno povezana uzanim prelazom suve zemlje i jedina su jezera Balkanskog poluostrva koja imaju ostrva. Pet ostrva Prespanskog jezera – Golem Grad, Mali Grad, Pirg, Agios Achillaeos i Vidrinec se nalaze u magično lepom sklopu majušnih ribarskih sela tri države koje dele Prespansko jezero – u Makedoniji, Albaniji i Grčkoj. Ostrvo Mali grad na albanskoj teritoriji Prespanskog jezera čuva Bogorodičinu crkvu, sagrađenu u drugoj polovini 14. veka. Njen ktitor je bio srpski kesar Novak Mrasorović koji je bio vazal kralja Vukašina Mrnjavčevića. U Bogorodičinoj crkvi na Prespi su prilično dobro očuvane freske i natpisi koji pomažu da je datujemo na oko 1369. godinu. Na zapadnoj fasadi crkve je oslikana ktitorska kompozicija koja predstavlja kesara Novaka, njegovu ženu Kali i njihovi decu.

Ostrvo Golem Grad u Prespi je nenaseljeno, usamljeno ostrvo u Prespanskom jezeru, veličine oko 18 hektara, 750 metara dugo i 450 metara široko koje pokrivaju šume divlje smreke i divljeg badema, kao i evropskog koprivskog drveta. Ovo ostrvo čuva tragove i ostatke iz neolita, rimskog, antičkog, vizantijskog i otomanskog doba. Prespa je tokom istorije imala veoma važan strateški položaj. Tokom Rimskog carstva su kroz Prespu prolazili neki veoma značajni trgovački karavanski putevi, kao sto je Via Egnacija, što je omogućilo razvoj Prespe u trgovački centar. Duž ovog impresivno dugog rimskog puta su nastala mnogi gradovi i naselja. Zahvaljujući odličnom položaju i velikom značaju, Prespa je u 10. veku bila sedište vladavine Cara Samuila, koji je na istoimenom ostrvu sagradio veličanstven dvorac i istorijski značajnu Crkvu Svetog Ahilija – Agios Achillios kao svoj mauzolej. Crkva Svetog Ahilija – Agios Achilleios na Prespi je sagrađena posle 983. ili 986. godine, radi čuvanja svetih moštiju Svetog Ahilija iz Larise koje je bugarska vojska donela ovde po osvajanju grada Ohrida. Crkva Svetog Ahilija u Prespi je osnovana kao episkopsko sedište u kome je kratko, posle Edese, stolovao Bugarski patrijarh. Car Samuilo se ovde predao vizantijskom caru Vasiliju II, kada je Bugarsko carstvo prestalo da postoji. Obnovom vizantijske vlasti u ovom regionu, od 1018. godine, Crkva Svetog Ahilija u Prespi je služila kao vladičansko sedište sve do prve polovine 15. veka, kada je napuštena. Brojne druge crkve, isposnice i manastiri Prespe su veoma zanimljive posetiocima – Crkva Sveti German is 11. veka, prelepo oslikana freskama, nedavno obnovljena crkva Svetog Nikole iz 15. veka na kraju sela Pili, te crkva Bogorodice Porfirije na ostrvu Svetog Ahilija – Agios Achillios, crkva Svetog Atanasija – Agios Athanasios,… Crkva Svetog Petra je jedna od sedam potpuno očuvanih crkava na ostrvu Golem Grad u Prespanskom jezeru. Sagrađena je oko 1360. godine za vreme vladavine župana Vukašina Mrnjavčevića.

Brsjaci su jedno od pet plemena drevnih makedonskih Slovena kome je pripadao i Sveti kralj Jovan Vladimir Drvenarovićprvi srpski svetitelj. Brsjaci, Mijaci i Poljani su bila stara prethrišćanska plemena sa zadružnim načinom života, slavom i zadušnicama. Pleme Brsjaka je bilo toliko moćno da je u 7. veku stvorilo Kneževinu Sklaviniju, a u 10. veku imalo i svoje carstvo. To potvrđuje i Miloš Crnjanski, pisac i istoričar koji je smatrao da su tzv. Boristeni koje pominje Tacitov tast Agrikola – zapravo Brsjaci. Ova stara slovenska plemena su se pojavila početkom 7. veka pred Solunom, kada se pominju da naseljavaju područja između Ohrida i Velesa. Sinovi kneza brsjačke oblasti Nikole, David, Mojsej, Aron i Samuilo su podigli ustanak protiv Vizantije i stvorili državu makedonskih Slovena. „Samuilo – car makedonskih Slovena, 976-1014., sin brsjačkog kneza Nikole, zajedno sa svojom braćom je digao ustanak u Makedoniji protiv Vizantije kojom je tada vladao car Vasilije II i formirao prvu makedonsku državu sa sedištem u Prespi i Ohridu. Posle propasti Bugarske u borbi sa Vizantijom, proširio je granice svoje države do Save i Dunava na zapadu i do Crnog mora na istoku, uključujući Zetu, Bosnu, Rašku i severnu Bugarsku.

Ovo naizgled udaljeno područje je u 10. veku pripadalo Bugarskom carstvu, kada su izgrađene prve crkve. Većina potiče iz vremena posle 1018. godine, kada ga je vizantijski car Vasilije II ponovo osvojio, od kada ovuda prolaze pogodni balkanski karavanski putevi između Jadranskog mora i Konstantinopolja, sa usputnim stanicama za putnike namernike. Jedan od najznačajnijih vizantijskih kulturnih i istorijskih spomenika na Balkanu je Crkva Svetog Dorda u selu Kurbinovu iz 12. veka koja čuva freske izuzetnog kvaliteta i lepote. U Prespi postoji 130 arheoloških lokaliteta iz raznih perioda razvoja materijalne kulture, oko 1000 arheoloških zbirki, 500 primeraka kovanog novca i 450 postavki etnološkog nasleđa. Iz srednjovekovnog perioda postoje manastirski kompleks sa Crkvama Svetog Petra, Svetog Dimitrija i Vlaje.

Prespansko jezero je jedno od tri najveća jezera na Balkanskom poluostrvu. Prespansko jezero zauzima površinu od 294 km2, a najveća izmerena dubina iznosi 54 metara. Prespanska jezera leže u tektonskoj kotlini između planina Babe na istoku (2601m), Galičice (2288m) i Petrina na zapadu i Suve Gore (1857m) na jugu. Nacionalni Park Galičica odvaja Golemo jezero Prespe od Ohridskog jezera, koja su međusobno povezana podzemnim krečnjackim kanalima. Prespansko jezero se nalazi na nadmorskoj visini 150 metara iznad Ohridskog jezera, te vode iz Prespanskog jezera stalno otiču u Ohridsko jezero. Cuveni Biljanini izvori u Ohridu su zapravo mesto na kome vode iz Prespanskog jezera teku sa planine Galičice u Ohridsko jezero. Okolne planine su često visoke preko 2000 metara i omogućavaju veličanstvenu panoramu posetiocima na plavetnilo Prespanskih jezera i mala naselja na njihovoj obali, u kojima žive vredni i izuzetno gostoprimljivi meštani u tradicionalni kamenim kućama, sa nabojem. Ovde ima mnogo izuzetno kvalitetnih restorana i prilično dobro organizovan privatan smeštaj za ljubitelje prirode i posetioce koji žele da upoznaju brojne znamenitosti i način života. Biciklističke i pešačke ture u regionu Prespe pružaju posetiocima mogućnosti da uživaju u pejsažima živopisnih sela, prekrasnih bistrih jezera koja su skoro providna, okružena veličanstvenin planinskim vrhovima prekrivenim snegom. Mirisi lekovitog bilja na planinskim livadama umiruju čula, koja su već pročišćena svežim vazduhom i izvorskom vodom.

13. juna 2013. godine je albanski deo jezera Prespa na površini od 15,10 ha pripao Ramsar Convention močvarnim područjima od međunarodnog značaja, dok je deo Prespe koji pripada Makedoniji od 18.920 ha na istoj listi od 1995. godine.

Sela regiona Prespe Ljubojno, Brajčinova, Dolno Dupe su nastala u periodu između dva svetska rata na području ukrštanja mediteranske, planinske i kontinentalne klime, ,,gde je istorija boravila i u vreme rimskog, Samuilovom i vizantijskog carstva”… Ovde postoji veliki broj očuvanih kuća, grandioznih dimenzija, kakve danas priliče nekim elitnim delovima balkanskih prestonica. Zidane su od kamena – materijalom kojim je izdašna planina Baba, u čijim se nedrima ova sela nalaze, na koju se naslanja jezero…. Kuće su pravougaonog oblika, dugačke i širote, jednospratne i sa mnoštvom prozora. Njihova unutrašnjost je izdeljena na veliki broj soba koji svedoči o velikim porodičnim zajednicama koje su nekada tu, iza tih zidova, prebivale.

Građene su novcem koji je pristizao iz pečalbi pojedinačnih članova, kao i od stočarstva i voćarstva koje je ovde nekada bilo razvijeno. Sporadični voćnjaci jabuka, krušaka i trešanja, naročito jabuka kojima ova klima izuzetno prija, još uvek sećaju na nekadašnjeg giganta Agroplod Resen, jednog od vodećih proizvođača voća, sokova i prerađevina u nekadašnjoj SFRJ. Ove kuće, uniformne ne samo po dimenzijama i obliku, već i po mustrama galanterije od gvožđa na prozorima, osim zaštitne uloge, bile su i odraz estetike, čoveka ondašnjeg vremena koji je živeo i radio u ovim selima. Ukrasna plastika na spoljnim zidovima se ogleda u praktikovanju usklađivanja gradivnih elemenata kamena i cigle i deo je tradicije preuzete iz vizantijskog nasleđa ili dekorativnih elemenata na fasadi u vidu reljefa koje zaokružuju svaki prozor ili portale vrata, poput pamučnih zavesa koje se završavaju bordurom na čijem je kraju ukrasna kićanka… Kao da je svaki taj prozor sa zastorima, pozornica kakvog igrokaza, iza čijih se zastora odigrava stvarni život pojedinca, pun drama, tragike, ljubavi, nade i životnih očekivanja…. Kao kulise kakve istorijske pozornice, stoje zidovi nekada velikog zdanja, kao odraz moći i ekonomske snage pojedinca kojeg ispisana mermerna spomen ploča ne poznaje i ne priznaje u osvitu budućih istorijskih tokova koji su sledili i sledstveno svojim ideologijama upodobljavali svojim potrebama. U raskoši železne galanterije koje krase balkone, tek gde-koji istureni balkon na spratovima ovih velelepnih lepotica, spadaju i ukrasne brave u vidu rukohvata ili čovečije šake na ulaznim vratima i kapijama. I divljeg hmelja ovde ima u izobilju, kao i zrelih kupina, drvo ricinusa, rascvetalnih georgina, mirisnih ruža…. A u pogledu na Prespansko jezero, čije vode zapljuskuju obale planine Babe, negde u daljini se vidi Golemo ostrvo – Golem grad ili Ostrvo zmija, gde je davnih dvadesetih godina prošlog veka monah Kalist boravio, podvizivajući se u svojoj osami pune dve godine. Na oblačnom nebu, u odblesku sunca koje se pomalja kroz oblake, belasaju se krila pelikana, poput srebra”…. Izvor Jasmina Ranđelović

Region Prespe je najveći proizvodač jabuke na Balkanu. Jabuku iz regiona Prespe odlikuje visok kvalitet i posebna sočnost. Kao gotovo u svakom kraju Balkana, region Prespe odlikuju crvene paprike, koje vise uvezane na toplom makedonskom suncu kako bi se kvalitetno osušile, prožimajući okolinu mirisima i bojama poznog leta. Paprika ima prirodni opuštajuci sastojak koji pomaže u smanjenju uznemirenosti ili depresije i ublažava nesanicu. Crvene paprike uzgajane na obalama Prespanskog jezera, svojim bogatim sadržajem i ukusom čine osnovu za gotovo sva jela regiona, od kojih kreće voda na usta. Izvanredno srdačni stanovnici reigona Prespe zaista znaju malu tajnu paprike – crvene, zelene, žute, blistave i mirisne, koju treba ili ispeći ili ispržiti kako bi uspešno pokazala svoj raskošan ukus. Crvene paprike Prespe prizivaju prošla vremena kada su bake sedele ispred šporeta, strpljivo ljušteći ispečene paprike, žuljeva omekšalih od ulja i duša zaslađenih mirisnom aromom… Veruje se da u Makedoniji možete uživati u jedinstvenom ukusa jela pripremljenih od paprike na 1000 načina !

Prespa je postala veoma zanimljiva turistima zahvaljujući brojnim mogućnostima za turizam na ostrvima. Obala zapadnog dela Prespanskog jezera je kamenita, dok istočni deo obiluje prekrasnim peščanim plažama. Voda Prespanskog jezera je najtoplija u avgustu, 24,3 C, dok je najhladnija tokom zime, kada se ponekad jezero zaledi. Boja vode Prespanskog jezera varira od žuto-zelene do nebesko plave. Postoje brojne pešačke i planinarske staze duž makadamskih puteva i šumskih staza kojima se stiže do malenih, uspavanih sela sa brojnim legendama i predanjima, istorijskih znamenitosti ili flore i faune ovog jedinstveno lepog područja. Brojne aktivnosti na vodi su na raspolaganju posetiocima Velikog jezera Prespe: ribari svojim čamcima voze posetioce od sela Psarades, dok gosti mogu na plaži u Koulu tokom leta uživati u kupanju, vožnji kanua, kajaka i veslanju. Ostrvo Golem Grad, jedino u Makedoniji je redak prirodni fenomen i prava riznica prirode. Područje Prespe je sa ekološkog gledišta najčistiji deo Makedonije, jer njegova priroda izgleda sasvim netaknuta od ljudske ruke. Tokom leta temperature vode Prespanskog jezera dostiže između 18 i 24° C. Organizuju se programi vožnje čamcem oko ostrva, kao i razgledanje ostrva pod nadzorom Nacionalnog Parka Galičica. Beli dalmatinski pelikan, crni gavran, galeb i čaplja se okupljaju u blizini Prespanskog jezera izuzetno bogatog ribom, posebno vrstama pastrmke, šarana, crvenolikog šarana, klena, mrene i dr. U planinama oko Male i Velike Prespe živi crni medved. Lepota pejsaža, živopisna sela i bogato kulturno nasleđe, uglavnom iz vizantijskog i otomanskog perioda privlače stalnu pažnju posetilaca. Svojom razuđenom obalom, obiljem zaliva, izvanredno čistom vodom, besprekorno očuvanom prirodom i veličanstvenim pejsažima tri Nacionalna Parka, Prespa je mesto koje se mora upoznati.

 

 

SHARE IT: