Rumunija
-
- Rumunija uvod
- Rumuni
- Kultura Rumunije - Rumunska kultura
- Folklor i muzika Rumunije
- Narodne nošnje Rumunije -Rumunske narodne nošnje
- Gastronomija Rumunije - Rumunska kuhinja
- Alba Iulia
- Banja Herkulana
- Park Prirode Apuseni
- Crkva Barsana
- Nacionalni Park Bicaz Klisure
- Turisticki centri Crnog Mora - Rumunska Rivijera
- Dvorac Bran - Drakulin Dvorac
- Brašov
- Busteni
- Bukurest
- Oslikane crkve i manastiri Bukovine
- Nacionalni Park Calimani
- Rumunski Karpati
- Nacionalni Park Ceahlau
- Manastir Cozia
- Manastir Curtea de Arges
- Dačke tvrđave na planini Orastie
- Delta Dunava
- Manastir Dragomirna
- Planine Fagaras
- Maramures sela
- Selo Mogosoaia
- Manastir Neamt
- Park Prirode Piatra Craiului
- Dvorac Peles
- Poljana Brašov
- Nacionalni Park Retezat
- Planina Rodna
- Selo Sapanta - Srećno groblje
- Sibinj - Sibiju
- Sigišoara
- Sinaja
- Sučeava
- Targu Mureš - Trgovište - Tvrđava Poenari
- Transilvanija
Koordinate: 46° 'N - 25° 'E
Površina: 238.391 km²
Broj stanovnika: 21,482,395
Glavni grad: Bukurešt
Valuta: Lev
Sučeava
Suceava, nekadašnji glavni grad Moldavije, od 1388. do 1565, godine, predstavlja odlično polazno mesto za brojne izlete sa posetom istorijskih, kulturnih i prirodnih znamenitosti regiona Bukovina. Suceava je takođe most do Oslikanih manastira Bukovine. Grad Suceava ima znamenitosti koje je vredno upoznati, među kojima je Crkva Svetog Đorđa, UNESCO znamenitost, Etnografski Muzej Bukovine, sa dragocenom zbirkom narodnih nošnji i izložbom tradicionalnih predmeta, kao i najznačajnija turistička atrakcija – ostaci Kneževog Dvora. Ostale znamenitosti Suceave su Mirauti Crkva iz 14. veka, manastir Zamca i Muzej Sela Bukovine, posvećen drvodeljstvu, etnografiji, istoriji i narodnoj umetnosti regiona. Istorijski Muzej Bukovine izlaže srednjovekovne oklope, novac, oružje, oruđe i drevne dokumente. Preporučuje se poseta ovim arheološkim i istorijskim draguljima, pre odlaska u područje oslikanih manastira Bukovine. Crkva Mirauti (Biserica Mirauti) je najstarija crkva u Suceavi, koju je 1375. godine osnovao Petru I Musat. Do 1522. godine je služila kao crkva za krunisanje kraljeva Moldavije. Ovde je 1457. godine, po blagoslovu vladike, krunisan Stefan Veliki za kralja. Crkva je obnovljena između 1898. i 1901. godine, u originalnom stilu. Knežev Dvor - Tvrđava Suceava (Cetatea de Scaun) je krajem 14. veka podigao Petru Musat. Tvrđavu je kasnije proširio i ojačao Alexandru cel Bun, kako bi odolela napadima turskih osvajača. Stefan Veliki (1457 – 1504) je dodao šanac, odbrambene zidine visoke 32 metra i odbrambene kule, koje su omogućavale odbranu artiljerije Mehmeda II, osvajača Konstantinopolja. Tvrđavu su Turci konačno digli u vazduh 1675. godine. Danas posetioci upoznaju ostatke impresivnog utvrđenja, odakle se pruža veličanstven pogled na grad. Kneževa gostionica (Hanul Domnesc) je jedna od najstarijih građevina Suceave, koju odlikuju debeli kameni zidovi i zasvođene tavanice. Kneževa gostionica je dugo služila kao mesto susreta plemića, po povratku iz lova, iz dubokih šuma Suceave. Odatle potiče ime – kneževska gostionica. Prizemlje potiče sa početka 17. veka, dok je drugi sprat izgrađen u 19. veku, kada je služio kao lovačka kuća, tokom vladavine Habsburga. Danas se u Kneževoj gostionici nalazi Etnografski Muzej Bukovine. Crkva Svetog Đorđa – Novi Manastir Svetog Jovana Novi Manastir Svetog Jovana, koga su podigli Bogdan III i sin, Stefanita Voda, između 1514. i 1552. godine, za sedište vladika Moldavije, danas predstavlja sedište arhiepiskopa Suceave i Radauta. U Crkvi Svetog Đorđa se čuvaju mođti Svetog Jovana Novog, koje je u Moldaviju 1415. godine doneo Alexandru cel Bun. Mošti se nalaze u srebrnom sanduku, koji je bogato ukrašen scenama iz života sveca. Izvanredne freske koje ukrašavaju unutrašnjost, koje predstavljaju scene iz Starog i Novog Zaveta, su naslikane, tokom vladavine Petru Raresa, 1534. godine, u slavno doba slikanja religioznih fresaka. Stil fresaka Crkve Svetog Đorđa podseća na freske manastira Moldovita i Humor. Iako se na južnom zidu vide samo pojedini delovi scena Himne mrtvih, Jesejevog stabla i legende o zabludelom sinu, crkva je i pored toga impresivna, posebno zahvaljujući mozaiku na krovu i kuli zvonika. Crkva Svetog Dimitrija (Biserica Sf. Dumitru) Ova kamena crkva, koju je od 1534. do 1535. godine sagradio Petru Rares, predstavlja veoma impresivnu veličinu. Unutrašnje freske Crkve Svetog Dimitrija potiču iz perioda od 16. do 19. veka su nedavno restaurirane. U crkvi Svetog Dimitrija je sahranjen Bogdan, sin Petru Raresa, kao i značajni boljari Moldavije.











