Rumunija
-
- Rumunija uvod
- Rumuni
- Kultura Rumunije - Rumunska kultura
- Folklor i muzika Rumunije
- Narodne nošnje Rumunije -Rumunske narodne nošnje
- Gastronomija Rumunije - Rumunska kuhinja
- Alba Iulia
- Banja Herkulana
- Park Prirode Apuseni
- Crkva Barsana
- Nacionalni Park Bicaz Klisure
- Turisticki centri Crnog Mora - Rumunska Rivijera
- Dvorac Bran - Drakulin Dvorac
- Brašov
- Busteni
- Bukurest
- Oslikane crkve i manastiri Bukovine
- Nacionalni Park Calimani
- Rumunski Karpati
- Nacionalni Park Ceahlau
- Manastir Cozia
- Manastir Curtea de Arges
- Dačke tvrđave na planini Orastie
- Delta Dunava
- Manastir Dragomirna
- Planine Fagaras
- Maramures sela
- Selo Mogosoaia
- Manastir Neamt
- Park Prirode Piatra Craiului
- Dvorac Peles
- Poljana Brašov
- Nacionalni Park Retezat
- Planina Rodna
- Selo Sapanta - Srećno groblje
- Sibinj - Sibiju
- Sigišoara
- Sinaja
- Sučeava
- Targu Mureš - Trgovište - Tvrđava Poenari
- Transilvanija
Koordinate: 46° 'N - 25° 'E
Površina: 238.391 km²
Broj stanovnika: 21,482,395
Glavni grad: Bukurešt
Valuta: Lev
Sibinj - Sibiju
Sibiu je grad u središtu Rumunije, oko 280 km severozapadno od Bukurešta, koji je značaj kulturni centar Transilvanije, a nekadašnji centar transilvanijskih Saksonaca - Sasa. Grad je verovatno nastao pored rimskog naselja, poznatog u srednjem veku pod imenom Caedonia, koje je već bilo napušteno u vreme dolaska Saksonaca. Grad Sibinj - Sibiu (Hermannstadt na nemačkom) je bio najveći i najbogatiji od sedam utvrđenih gadova-tvrđava, koje su u 12. veku sagradili nemački kolonisti, poznati kao transilvanijiski Sasi. Tvrđava Sibinj je opustela posle 11. aprila 1241, posle tatarske invazije. U sledećem veku je popravljena i ojačana, posle čega je stekla status grada, pravo slobodne trgovine i oslobođenje od poreza. Tokom 14 veka je Sibinj već bio važan trgovački centar sa čak 19 cehovskih udruženja. U 15 veku su grad Sibinj u više navrata (1437, 1438, 1442) bezuspešno napadali Turci. Pošto je uspeo da se odupre turskim osvajanjima, Sibinj je postao najznačajniji etnički nemački grad u Transilvaniji (epski i mađarski Erdelj) i sedište Universitas Saxorum. Bogatstvo koje su stvorili trgovacki esnafi je iskorišćeno za gradnju impresivnih zgrada i utvrđenja, potrebnih za njihovu zaštitu od Turaka. Epski junak Sibinjanin Janko (istorijski Janoš Hunjadi) je bio otac kralja Matije Korvina (epski kralj Matijaš). Stari deo grada Sibinja je zadržao svoj pređašnji sjaj, kada su bogati i moćni esnafi upravljali regionalnom trgovinom. Kao i Sighisoara i Brasov, Sibinj ima posebnu nemačku atmosferu. Delovi srednjovekovnih zidina i danas okružuju istorijski centar Sibinja, u kome uzane uličice presecaju građevine iz 17. veka, strmih krovova, sa prednjim zabatima okrenutim prema prostranom Malom i Velikom Trgu, na kome dominiraju crkve. U gradu Sibinju je 1292. godine osnovana prva bolnica u Rumuniji, 1494. godine prva apoteka, dok je Brukethal, najstariji muzej u Rumuniji, ustanovljen 1817. godine. Prva knjiga na rumunskom jeziku je štampana 1544. godine u Sibinju.











