promeni pozadinu
POGLEDAJTE NAŠIM OČIMA

Rumunija

Planine Fagaras

Početna / Planine Fagaras

Planine Fagaras

Južni Karpati predstavljaju najlepši deo Karpata. Južne Karpate takođe zovu Rumunskim Alpima, jer dostižu visine planina Fagaras, čiji je najviši vrh Moldoveanu, visok 2544 metara, sa koga se pruža veličanstven pogled, u kome uživaju brojni planinari koji pešače prekrasnim predelima koje je formirao lednik, spojenim sa beskrajnim borovim sumama. Put kroz Fagaras planine - Transfagarasan, koji povezuje Transilvaniju i Munteniju sa dve auto trake, ukupne dužine 92 km i bezbroj izuzetno oštrih krivina, je najlepši u Rumuniji. Trans Fagaras put povezuje istorijske regiona Vlaske i Transilvaije, gradove Sibinj i Pitesti i dva najvisa vrha juznih Karpata - najvisi vrh Ruminije Moldoveanu i drugi najvisi vrh Negoiu. Transfagaras put odlikuju različite nadmorske visine i brojne krivine, kojima se dostiže visina od 2042 metara, što je najviša naseljena tačka u Rumuniji. Transfagaras put ima 27 vijadukta i mostova, kao i najduži tunel u Rumuniji, dužine 887 metara, koji vodi kroz planine Paltin, od jezera Capra do jezera Balea. Transfagarasan put kroz veličanstveno lep masiv planine Fagaras je galerija na otvorenom, dostupna posetiocima tokom leta, u periodu od jula do septembra, jer ovaj put zavisi od vremenskih uslova i zatvoren je toko zime, zbog velikog sneznog pokrivaca, ali omogućava veličanstvene panorama, od kojih zastaje dah. Prekrasno Balea jezero se nalazi u blizini izuzetno znacajnih turistickih centara Rumunije - Sibinja /65 km/ i Curtea de Argesa. Ukoliko ste na odmoru u Ruminiji tokom leta - izmedu juna i septembra, Transfagaran put je izvanredna i nezaboravna prilika za voznju - automobila ili bicikla. 

Najznačajnije turističke znamenitosti planina Fagaras su Jezero i brana Vidraru, jedna od najvećih u Evropi, te tvrđava-dvorac Poienari, iz vremena vladavine Vlada Tepeša, prekrasna lednička jezera i vodopad Balea. Planine Făgăraş pripadaju južnim Karpatima i čine jedan od najveličanstvenijih planinskih venaca Rumunije. Planine Fagaras su najviše i najveće planine Rumunije i zauzimaju područje od oko 3000 km2. Glavni greben planina Făgăraş, dug više od 70 km i širok 40 km, se proteže od zapada prema istoku u potpuno ravnoj liniji od 70 km, od doline reke Olt do planina Puatra Craiului i planina Iezer. Od ukupno četrnaest planinskih vrhova Rumunije iznad 2500 metara, na planinama Fagaras se nalaze : Moldoveanu (2544m), Negoiu (2535m), Viştea Mare (2527m), Lespezi (2522m), Cornu Călţunului (2510m), Vânătoarea lui Buteanu (2507m), Hârtopu (2506m) i Dara (2500m.) Na planinama Fagaras postoji još 42 planinska vrha visine između 2400 i 2500 metara. “Drzava Fagaras”, kako je naziva lokalno stanovnistvo se nalazi u sredisnjoj Rumuniji, graniceci se na severu sa visoravni Tarnave /Trnava/, dok se na jugu granici sa najvisim planinama Rumunije - planinskim vencima Fagaras. Okrug Fagaras predstavlja zanimljiv spoj izmedu istorijskih knezevina Vlaske i Transilvanije. Ponekad poznat i kao okrug Oltenia, zahvaljujuci cinjenici da je svojim tokom preseca reka Olt, podrucje Fagarasa je cuveno po velicanstveno lepim pejsazima, ali i brojnim istorijskim spomenicima, poput Gornjeg Manastira Subota, u planinskom podnozju ili Fagaras tvrdave, koja lezi u sredistu grada Fagarasa. 

Planine Fagaras odlikuje najgušća vodena mreža u Rumuniji. Najpoznatiji vodopad je Cascada Bâlea. Planinska ili gorska jezera su pravi prirodni dragulji Fagarasa, koje nazivaju planinski biseri. Neke posetioce jezera Fagaras podsećaju na velika ili mala ogledala raštrkana po planinskim dolinama – smaragdno zelene, tamno plane ili modre boje, koja izuzetno krase planinske predele. Planinska jezera su dragoceni tragovi prošlosti, kada su doline popunjavali lednici, koji su izdubili stene svojom ledenom strukturom. Gorska Făgăraş jezera nisu samo jedinstveno lepa, već predstavljaju izvor kristalno čiste vode, vrednosti preko 0,8 km po kvadratnom metru, koja se svakako mora prokuvati pre upotrebe. Najviše jezero u masivu Fagarasa se nalazi u ledničkoj dolini Hărtopul Leaotei, na nadmorskoj visini od 2282 metara. Najveće jezero je Bâlea, koje zauzima 4,65 hektara. Podragu, najdublje ledničko jezero masiva Fagaras je duboko 15,50 metara.

Klima planina Fagaras je izuzetno oštra, subpolarnih obeležja, čime se razlkuje od većine planinskih venaca Karpata. Prosečna godišnja temperatura vazduha u planinskim područjima Fagarasa, iznad 2000 metara nadmorske visine, iznosi -2°C i dostiže vrednosti između +20 i -38 °C. Vedro plavo nebo je ovde retka pojava. Prosečna temperatura, jačina vetrova i količina padavina zavise od nadmorske visine i smera pružanja planina. Planine Făgăraş odlikuje najveća količina padavina u Rumuniji, koja prosečno dostiže 1400 mm godišnje. Sredinom juna je često moguće videti ostatke snega na planinama Fagaras. Lavine na planinama Fagaras su najčešće na čitavom području Karpata. Takođe je ovde registrovan najveći broj nesreća, sa smrtnim posledicama. Posebnu klimu planina Făgăraş određuje veličina masiva i pravac pružanja planinskog venca u smeru zapad - istok. Severna padina zaustavlja hladan i vlažan vazduh koji stiže sa Atlantika i severa Evrope, dok južna padina zadržava mediteranski i tropski vazduh, što utiče na prirodni nivo rasta drveća. Svakako treba imati na umu da je viševekovna ispaša značajno smanjila pošumljenost, ali je južna padina planina Fagaras prekrivena šumom. Samo ovde, na planina Fagaras možete posmatrati veličanstvene slapove magle, koji utiču da visine izgledaju beskrajne, okružene stenama misterioznog oblika, dok se iznenada otvara svet ispod, zelenih livada okupanih suncem. Za razliku od stenovitih dolina na severnoj padini planina Fagaras, južne padine su prekrivene travom i nežno se spuštaju, omogućavajući razvijeno stočarstvo.