Rumunija
-
- Rumunija uvod
- Rumuni
- Kultura Rumunije - Rumunska kultura
- Folklor i muzika Rumunije
- Narodne nošnje Rumunije -Rumunske narodne nošnje
- Gastronomija Rumunije - Rumunska kuhinja
- Alba Iulia
- Banja Herkulana
- Park Prirode Apuseni
- Crkva Barsana
- Nacionalni Park Bicaz Klisure
- Turisticki centri Crnog Mora - Rumunska Rivijera
- Dvorac Bran - Drakulin Dvorac
- Brašov
- Busteni
- Bukurest
- Oslikane crkve i manastiri Bukovine
- Nacionalni Park Calimani
- Rumunski Karpati
- Nacionalni Park Ceahlau
- Manastir Cozia
- Manastir Curtea de Arges
- Dačke tvrđave na planini Orastie
- Delta Dunava
- Manastir Dragomirna
- Planine Fagaras
- Maramures sela
- Selo Mogosoaia
- Manastir Neamt
- Park Prirode Piatra Craiului
- Dvorac Peles
- Poljana Brašov
- Nacionalni Park Retezat
- Planina Rodna
- Selo Sapanta - Srećno groblje
- Sibinj - Sibiju
- Sigišoara
- Sinaja
- Sučeava
- Targu Mureš - Trgovište - Tvrđava Poenari
- Transilvanija
Koordinate: 46° 'N - 25° 'E
Površina: 238.391 km²
Broj stanovnika: 21,482,395
Glavni grad: Bukurešt
Valuta: Lev
Manastir Cozia
Manastir Cozia se nalazi na desnoj obali reke Olt, 22 km od Ramnicu Valcea i 75 km od Sibinja. Manastir Cozia se nalazi u okviru zasticenog prirodnog podrucja Nacionalnog Parka Cozia, koje je smesten u centralnom delu juznih Karpata, na prilazu visokom vencu planina Fagaras. Zasticeno podrucje od 17,000 hektara Nacionalnog Parka Cozia obuhvata uglavnom sume, na koje utice relativno blaga okolna klima - sume hrasta dostizu ovde izuzetne visine. Nacionalni Park Cozia takode nazivaju i Planinom cveca, zahvaljujuci bogatom biljnom svetu, medu kojim su runolist i krin. Manastir Cozia je sagrađen izmedu 1386-1388. i predstavlja jednu od najznačajnijih zadužbina vlaskog vladara Mircea cel Batran - Mircea Starog, potomka dinastije Basaraba. Vladavinu vojvode Mirce cesto smatraju za period velike stabilnosti Vlaske, smestene u nestabilnom regionu, cije su granice stoga stalno menjane. Medutim, tokom vladavine vojvode Mirce, Vlaska je upravljala najvecim podrucjem u istoriji, od reke Olt na severu do Dunava na jugu, i od Gvozdene Kapije Dunava na zapadu do Crnog Mora na istoku. Originalno, danasnji manastir Cozia je nosio naziv Nucet Manastir, jer je sagrađen na mestu pogodnom za uzgoj oraha. Ime Cozia je manastiru dato kasnije, po obližnjoj planini. Sigurno je vojvoda Mircea cel Batran, vladar znacajnih privrednih, vojnih, verskih, umetnickih i kulturnih rezultata, sagradio svetinju u ovom usamljenom mestu, ne samo zbog lepote predela, već svakako i zbog vojnih i strateških razloga, jer je manastir Cozia originalno bio utvrđen visokim odbrambenim zidinama. Prvi dokumenat koji potvrđuje zadužbinu vojvode Mircea potiče iz 1388. godine.Manastir Cozia je oslikan u periodu od 1390-1391. godine. Neke od originalnih fresaka iz 1390. godine su dobro ocuvane, dok drugi sloj fresaka potice iz obnove iz 1719. godine. Portret zadužbinara, obučen u srednjovekovnu odeću, u svojoj uzvišenosti, sa malom maketom manastira u naručju, uz koga stoji njegov sin, kome je kasnije poverio vladavinu, vidi na desnom zidu priprate velike crkve. Ovaj portret je takođe naslikan u severnoj kapeli i u manastirskom Bolniţa konaku. Mircea je umro početkom 1418. godine u kneževskoj rezidenciji u Argesu i njegovi ostaci su doneti u manastir Cozia i sahranjeni u sarkofagu. Desno od groba velikog vojvode se nalazi grob majke Mihaela Hrabrog, koja se 1601. godine zamonašila u manastiru Cozia, pod imenom Teofana, a umla je 1605. godine. Manastir Cozia je jedan od najznačajnijih primera srednjovekovne arhitekture Rumunije. Najpre je u četvorouglu sagrađena velika crkva, koja je najvažnija zadužbina vojvode Mircea, te je podeljena na tri dela : priprata, glavni brod i oltar. Crkva manastira Cozia je izgrađena od naizmeničnih slojeva velikih kamenih blokova i jasno vidljivih cigala. Stil crkve, sa monumentalnom kulom oduševljava posetioce, ali i stručnjake skladom kapele na južnoj strani i oblika koji pripadaju srpskoj arhitekturi toga vremena i vizantijskih i lokalnih elemenata, što je dorinelo posebnoj arhitekturi crkve. Efekat ukrašavanja je pojačan oblikovanjem postojećeg velikog istorijskog spomenika, kada je manastir Cozia obnovljen. Uslovi monaškog života su usavršeni i opremljeni adekvatnog opremom, kada su postavljene zbirke, koje razgledaju posetioci. Otvoreni trem je 1707. godine dodat sa prednje strane, kada su konzervirane sve originalne freske iz 14. veka. Hrišćanski pustinjaci, dubokih bora su naslikani u donjoj zoni manastira Cozia, dok su sedam ekumenskih sabora i niz prikaza koji predstavljaju kalendar i Bogorodičin akatist, naslikani na zidu između priprate i glavnog broda. Oltarska pregrada sa predstavama svetaca dopunjava dragoceni skup ikona i rezbarenog drveta, iznad kojih su veliki svećnjaci.











