Rumunija
-
- Rumunija uvod
- Rumuni
- Kultura Rumunije - Rumunska kultura
- Folklor i muzika Rumunije
- Narodne nošnje Rumunije -Rumunske narodne nošnje
- Gastronomija Rumunije - Rumunska kuhinja
- Alba Iulia
- Banja Herkulana
- Park Prirode Apuseni
- Crkva Barsana
- Nacionalni Park Bicaz Klisure
- Turisticki centri Crnog Mora - Rumunska Rivijera
- Dvorac Bran - Drakulin Dvorac
- Brašov
- Busteni
- Bukurest
- Oslikane crkve i manastiri Bukovine
- Nacionalni Park Calimani
- Rumunski Karpati
- Nacionalni Park Ceahlau
- Manastir Cozia
- Manastir Curtea de Arges
- Dačke tvrđave na planini Orastie
- Delta Dunava
- Manastir Dragomirna
- Planine Fagaras
- Maramures sela
- Selo Mogosoaia
- Manastir Neamt
- Park Prirode Piatra Craiului
- Dvorac Peles
- Poljana Brašov
- Nacionalni Park Retezat
- Planina Rodna
- Selo Sapanta - Srećno groblje
- Sibinj - Sibiju
- Sigišoara
- Sinaja
- Sučeava
- Targu Mureš - Trgovište - Tvrđava Poenari
- Transilvanija
Koordinate: 46° 'N - 25° 'E
Površina: 238.391 km²
Broj stanovnika: 21,482,395
Glavni grad: Bukurešt
Valuta: Lev
Park Prirode Apuseni
Park Prirode Apuseni je osnovan 2004. godine na 75.784 hektara i njegove granice se pružaju do planinskih vrhova Măgura Fericii, Poienii, Bohodei, Fântâna Rece, Cârligatele, Coasta Brăiesei, Briţei, Micău, Nimăiasa, Vârfuraşu, Dealul Păltinişului, Piatra Grăitoare, Iconii, Cuciulata, nasipa jezera Beles i obuhvataju planinskihe vrhove Pietroasa, Dobruş, Stânii, Pasul Vârtop, Brusturi, Măgurii, Plopilor és Dealu Blidaru. U okviru područja zaštićene prirode Parka Prirode Apuseni su neki vrhunski očuvani delovi - Bulz, livada Flora, okolina Medveđe pećine, livada Ponor, visoravan Padis, planina Crveno dno i druge. Najznačajnija privlačnost Parka Prirode Apuseni je njegova kraška priroda. Stručnjaci Parka Prirode Apuseni čine velike napore radi očuvanja pećina. Neke pećine su zatvorene ili ih je zaštitila priroda. U najlepšu pećinu Parka Prirode Apuseni se može ući samo uz dozvolu Akademije Rumunije. Pre ulaska u pećinu, treba imati na umu da je za nastanak 1 cm stalaktita potrebno 20 godina ! Park Prirode Apuseni (Parcul Natural Apuseni), poznat kao raj za istraživače pećina, čuva jednu od najzanimljivijih pećinskih fauna u Rumuniji. U nekoliko pećina su pronađeni ostaci praistorijskog čoveka, fosili životinja koje su živele u Ledenom dobu, kao i retke vrste slepih miševa. Najviši grebeni Parka Prirode Apuseni su prekriveni šumama smreke i jele, dok u nižim nivoima dominira planinska bukva. Za razliku od drugih nacionalnih parkova i parkova prirode u Rumuniji, planine Apuseni su naseljene do najviših delova, sa stalnim i povremenim prebivalištima. Seoce na visoravni Ocoale – Scarisoara, na 1170 metara je među najvišim naseljima u Rumuniji. Ukoliko želite da upoznate život lokalnog stanovništa i očuvanu tradiciju Rumunije, najzanimljivija je Dolina Aries, gde se nalaze prelepa sela Albac, Garda i Arieseni. Vešti umetnici sela Motzi rezbare muzičke instrumente, sanduke i kuće od drveta smreke, kojeg ovde ima u izobilju. Sela Motzi u Apuseni planinama su najbolja mesta gde možete čuti večnu mudrost tradicionalnog seoskog načina života. U malenom selu Patrahaitesti se može čuti čuvena planinska truba Bucium , koju su svirale generacije stanovnika planina Apuseni. Znamenitosti Nacionalnog Parka Apuseni : Scarisoara lednička pećina (Pestera Scarisoara), Medveđa pećina (Pestera Ursilor), Tvrđava Ponor (Cetatile Ponorului), Rezervat Prirode Klisura Turde.
Krečnjak koji je ispod većeg dela Parka Prirode Apuseni omogućava impresivan reljef. Izvajani planinski venci, tajanstvene podzemne reke i krhki pećinski ukrasi oduševljaju posetioce, koji ih sa oduševljenjem fotografišu. Složen krečnjački reljef Parka Prirode Apuseni je posebna znamenitost, koja izuzetno privlači planinare i zaljubljenike u geologiju. Duboke doline i klisure, krečnjačke vrtače i uvale, kroz koje teku podzemne vode, daju pejsažu veličanstven izgled. Ispod zemlje leže značajni i krhki ekosistem pećina, koji je izvanredno primamljiva znamenitost amaterskim i stručnim istraživačima pećina. Scarisoara lednička pećina, smestena na visini od 1150 metara je poznata po ogromnom ledniku starom 3500 godina, koji zauzima površinu od 5500 m2 i naslage leda veličine 26 do 37 metara. Pećina Scarisoara je duga 750 metara, ali je za posetu uređeno 250 metara. Pećina Scarisoara je duboka 110 metara, ulaz je u prečniku visine 50 metara i dubine 48 metara, a turisti do pećinejoj dolaze metalnim stepenicama.











