Albanija
-
- Albanija info
- Albanci
- Albanska narodna nošnja
- Albanska muzika
- Albanska gastronomija
- Amantija - Amantia
- Apolonija - Apollonia
- Berat
- Butrint
- Nacionalni Park Dajti
- Nacionalni Park Divjaka
- Drač
- Nacionalni Park Drenova Jela
- Elbasan
- Djirokastra - Gjirokaster
- Nacionalni Park Hotova Jela
- Korca
- Kruja
- Park Prirode Ljogara
- Nacionalni Park Lura
- Pogradec
- Saranda
- Skadar
- Tirana
- Nacionalni Park Thethi
- Planinski Park Tomori
- Nacionalni Park Dolina Valbone
- Voskopoja - Moskopole - Moscopole
Koordinate: 41°21'N 19°59'E
Površina: 28,748 km2
Broj stanovnika: 2,986,952
Glavni grad: Tirana
Valuta: Lek
Voskopoja - Moskopole - Moscopole
Nakadašnje cincarsko /vlaško/ naselje Moskopole ili Moschopolis, poznato i kao "vlaški-cincarski Jerusalim", osnovano u 14. veku, postaje u 17. i 18. veku jedno od najrazvijenijih i najnaprednijih gradova evropskog dela Otomanskog Carstva. Svedočanstva izuzetno naprednog perioda Voskopoje, kao kulturnog centra cele južne Albanije i severnog Epira su jedna od prvih štamparija na Balkanu iz 1720. godine, Voskopojska Akademija iz 1744. godine, čuvene hrišćanske crkve i bazilike /24 svetinja/, freskama oslikanih zidova, koje su slikali poznati albanski slikari pozno-vizantijskog perioda, među kojima su David Selenica i braca Zografi. Iako se nalazi u veoma izolovanim planinama južne Albanije, grad Voskopoja - Moskopole je postao najvažnije cincarsko sedište. Tokom svog slavnog perioda istorije /1760-tih godina/ Voskopoje - Moskopole je imalo preko 60000 stanovnika i bio je, po broju stanovnika i napretku, drugi po važnosti grad na Balkanu. U drugoj polovini 18. veka, grad Voskopoja - Moskopole su uništile i opljačkale bande lokalnih muslimanskih Albanaca, u smislu anti-pravoslavne politike tokom rusko-turskih ratova 1768-1774. godine, koju su podrzavale turske vlasti, kada je razvijenom naselju Moskopole vraćen status sela. U periodu između 1769. i 1789. godine grad Voskopoja - Moskopole je nekoliko puta opljačkan, te je izgubio svoju značajnu ulogu i status znacajnog trgovačkog centra na putu između Konstantinopolja i Venecije. Moskopole je konačno razrušeno, popaljeno i potpuno opustoseno 1916. godine od strane albanskih dobrovoljackih bandi, predvodenih vodjom Butkom i uz pomoc austrijskih snaga u borbama tokom Prvog svetskog rata, iz kojih su očuvane samo četiri prekrasne pravoslavne crkve, a ostale istorijske građevine Voskopoje -Moskopolea su uništili partizani tokom borbi 1943. godine. Pljačkanje grada Voskopoje - Moskopole, posebno njegovih bogatih riznica, po zapisima i rukopisnim dokumentima, nastavljeno je čak tokom Prvog i Drugog Svetskog rata. Nekada izuzetno razvijene privreda i trgovina Voskopoje su prebačene u obližnje gradove Berat i Korču. Poznata privredna cincarska elita Voskopoje je uglavnom emigrirala u Tesaliju i Makedoniju i nastanila se u Austro-ugarskog. Grad Voskopoja nikada nije povratio svoj nekadašnji ugled, slavu i bogatstvo. Danas je Voskopoja - Moskopole mirno i maleno naselje bogato umetničkim delima. Tokom perioda izmedju 16. i 18. veka ovde je izgradjeno 24 hrišćanskih - pravoslavnih crkava, koje su bile poznate po svojim freskama i ikonama, od kojih je danas ostalo svega osam. Neke od njih su Crkva Svetog Nikole, Crkva Svete Marije, Crkva Svete Anastazije, Crkva Svetog Mihajla, Crkva Svetog Ilije, Crkva Svetog Haralampija, Manastir Svetog Jovana Krstitelja /uglavnom iz 17. i 18. veka/. Voskopoja - Moskopole je danas samo ljupko, udaljeno planinsko selo /oko 500 stanovnika/, okruženo planinom Moravom, 21 km zapadno od Korče, na nadmorskoj visini od 1160 metara, čiji voćnjaci i polja kriju ostatke nekadašnje slave. Voskopoju - Moskopole odlikuju besprekorno čist vazduh i obilje ledeno-hladnih i lekovitih izvora. Voskopoja - Moskopole je zimski centar Albanije, sa izvanrednim mogućnostima za skijanje, kao i blagotvoran centar za odmor tokom čitave godine. U cilju poštovanja nekadašnjeg vrhunca Moskopola i obeležavanja 222 godine od kada je Ali Paša 1788. godine potpuno uništio grad, svakog 15. avgusta se u Voskopoju tradicionalno okupljaju cincari iz Albanije, Makedonije, Grčke, Bugarske, Srbije i Rumunije.







